lawgirl je napisao/la:
Ej,može mi ko odg na pitanje metodološke stratifikacije hrv.društva 90ih god 20.st
istraživanje socijalne stratifikacije u socijalističkom razdoblju izazivalo je poprilično oštre metodološke rasprave.Bilo je mišljenja da treba primjeniti marksističku teoriju o klasama,što bi značilo da ju u hrvatskom(bivšem jugoslavenskom) društvu prisutna dihtomna klasna podjela.dok o postojanju radničke klase nije bilo dvoumljenja,upitno je bilo tko čini klasu ljudi koja se suprotstavljena i nadređena radničkoj klasi.tim više što institutu privatnog vlasništva,kao bitna odrednica klasnog odnosa i postojanja klasa iz obzora marksističketeorije,više nije bio prevladavajući u hrvatskom društvu.zbog tih i mnogih drugih metotoloških problema nije bilo obavljeno niti jedno empirijsko istraživanje.za potrebe empirijske analize prihvatljivom se pokazala funkcionalistička teorija koja proizlazi od različitosti statusa pojedinih društvenih grupa.u odabiru čimbenika kojin u socijalnom smislu određuju neki sloj koristilo se Weberovo razlikovanje društvenog ugleda ,društvene moći i statusa.prema tom shvaćanju stratifikacija društva poima se kao hijerarhija određenog sloja koji se međusobno razlikuju količinom materijalnog i financijskog bogatstva,svoje društvene moći i ugleda.( istrazivanje branka horvata djeli hrvatsko drustvo potkraj 60ih na : drzavne, politicke, privredne i neprivredne rukovodioce, intelektualne radnike u privredi,neprivredi i drzavnoj administraciji, rutinske sluzbenike, radnicku klasu, obrtnike i seljake... dok istrazivanja iz 1970. jer je to kao najbolje...koje djeli drustvo na : - politicke i privredne rukovodioce / profesionale politicare i privredne rukovodioce /, - srednji socijalisticki sloj / visi i visoki strucnjaci , administrativni i slicni rutinski sluzbenici /, - radnicku klasu, - privatne vlasnike / poljoprivrednike krupe srednje i sitne, seljake / polutane / i zanatlije krupne i sitne te ostale privatnike... ) ODAVDE TI IDE ODGOVOR NA 6.PITANJE u pokušaju da proniknem novonastalu stratifikaciju hrvatskog društva tijekom vrlo burnih 90 tih godina 20 st opredjeljujem se za funkcionalistički pristup.pri toj analizi koju bi mogli nazvati statičkom zanemarujemo dinamički aspekt,tj. analizu međusobnih odnosa pojedinih slojeva,stupanj sukobljensti njohovih interesa,utjecaj tog sukobljavanja na ukupan razvoj hrvsatskog društva itd. kao indikatore međusobnog razlikovanja između utvrđenih slojeva uzimam veličinu materijalnog bogatstva,društvene moći i ugleda ili časti. POd društvenom moći podrazumijevam u skladu sa weberovom definicijom tog pojma,sposobnost ili mogućnost pojednica ili skjupine ljudi da nameću određeno ponašanje ii djelovanje drugim pojedincima ili skupinama,čak i onda kada to ponašanje nije u njihovom interesu ili kad mu se suprotstavljaju.pod ugledom ili čašću podrazumijev uzajamno društveno vrednovanje pojedinaca ili skupine ljudi na osnovi čega su neki slojevi ljudi visoko rangirani u društvu drugi srednje a treći vrlo nisko.polazeći od tih pretpostavki u suvremenom hrvatskom društvu postoji :
1.vladajuća politička i gospodarska elitai ili viši slojevi unutar kojih razlikujemo:
a)političku nomenklaturu
b)kapitalističku klasu(tajkun)
c)menađerski sloj
2.srednji društveni slojevi:
a)sitni poduzetnici i obrtinici
b)viši profesionalci(suci,sveučilišni profesori)
c)niži profesionalci(bolničari,
socijalni radnici)
d)niža srednja klasa(prodavači u trgovinama)
3. niži društveni slojevi
a)radnička klasa
b)poljoprivrednici
c)polutani
d)umirovljenici
e)nezaposleni
f)prosjaci skitinice beskućnici
PARDON STA JE KASNO, NADAM SE DA CE JOS POSLUZIT.
