Pomažu li lijekovi za "poboljšanje pamćenja" pri učenju?

Napokon položite državnu maturu, prijemni ispit ili kako se to već ovih dana naziva, upadnete na željeni fakultet i mislite da Vam je život napokon krenuo i da će dalje sve biti lakše. Zatim stigne prenatrpani fakultetski raspored, tijekom tjedna zbog nastave i tako ne stignete učiti, noćima nadoknađujete zaostatke, a vikendom biste bar malo htjeli odati počast svojoj mladosti i nešto i iskusiti. Dečka, djevojku, kino, kazalište, koncert, izložbu…

 

 

Ovisi o preferencama. Ne-daj-bože da imate i neke izvannastavne aktivnosti. Tako funkcionira nekoliko tjedana, možda čak i mjeseci. No kruta sudbina je neizbježna, a dijagnoza kronični nedostatak vremena. Jedino rješenje jest poboljšati koncentraciju i spavati manje. A to rješenje za mnoge ne zove se ogledna disciplina niti udaljavanje od planeta Zemlje poradi usporavanja vremena, nego lijekovi koji poboljšavaju koncentraciju. Drugo rješenje jest naravno odustajanje od privatnog života, no tko tu mogućnost uzima ozbiljno.

 

Uporaba stimulanata u tzv. "nemedicinske" svrhe istražena je u bar dvadesetak znanstvenih studija, iako se nijedna ne bavi Hrvatskom. U 2005. godini, studija s University of Michigan prijavila je da je prethodne godine oko 4.1% dodiplomskih studenata uzimalo stimulante; na jednom fakultetu brojka je bila čak oko 25%. Druga istraživanja pronašla su i više stope: studija iz 2002. na malom fakultetu pronašla je stopu uporabe neurostimulanata višu od 35%.  Ipak, najnovije meta analize pokazuju da je jednogodišnja prevalencija uporabe neurostimulanata oko 4%, dok je sa istima u životu bar jednom eksperimentiralo oko 7%  ljudi.

Za početak, treba možda sažeti gdje neuroznanost trenutno stoji s "poboljšivačima" kognicije. Dva lijeka se repetitivno spominju kao navodno učinkoviti poboljšivači kognicije: metilfenidat (Ritalin, Concerta) i modafinil (Vigil, Provigil). Skupa s amfetaminima i ilegalnom supstancom kokainom, ovi lijekovi dijele neke zajedničke neurokemijske mehanizme i psihotropne učinke koji opravdavaju naziv stimulanti. Djeluju na dopaminski i noradrenalinski sustav i njihov je glavni učinak poboljšanje budnosti i motivacije. No, koliko trenutno znamo, nemaju direktni učinak na specifične kognitivne domene kao što su pamćenje ili izvršavanje zadataka. Stoga, te stimulativne supstance se može nazvati kognitivnim poboljšivačima drugog reda.

Zanimljivo je da svi ovi lijekovi poboljšavaju kognitivne preformance samo u osoba s niskim osnovnim kapacitetima, dok u osoba s visokom izvedbom mogu čak smanjiti performance. To je, naravno, u skladu s već poznatim principom u neuroznanosti: poboljšanje je moguće dok god ne funkcioniramo na optimalnom nivou što se budnosti ili koncentracije neurotransmitera tiče. Stoga, već optimalno aktiviran mozak teško se može dalje aktivirati. Ako većina već funkcionira na optimalnom nivou, teško je povjerovati da bi ovi lijekovi mogli pomoći svima. Dakle, nije iznenađenje da pomoći mogu onima koji su, primjerice, radi učenja deprivirani od sna, no malo će pomoći dobro naspavanoj osobi. Dokazano je da kofein, dobro poznat održavatelj budnosti (sa zanemarivim nuspojavama) pomaže poboljšanju brzine reakcije, no poboljšanje kognicije je zanemarivo.

Dalje, nekoliko studija je pokazalo da povećanje izvedbe u jednoj kognitivnoj domeni često dolazi sa smanjenjem izvedbe u drugoj domeni. Primjerice, možemo povećati radnu memoriju, ali nam se simultano može smanjiti dugotrajno pamćenje i obrnuto - nikada ne možemo oboje odjednom. Slijedeća je komplikacija da učinci variraju od osobe do osobe: jedan lijek može poboljšati domenu X i smanjiti domenu Y u osobe A; u osobe B domena X će biti smanjena a domena Y poboljšana.

U zaključku, ovi lijekovi neće nikoga učiniti pametnijima - naprotiv, smanjit će izvedbu u područjima na koja niste koncentrirani, ali će pomoći pri koncentriranju na jednu stvar, i držat će budnima jako dugo. Nije ni čudo da studenti diljem svijeta masivno koriste ove lijekove u predispitno vrijeme.

 

Anegdotalni primjer

Osim ispijanja kave s amfetaminima, poznate i brucošima MEF-a a vjerojatno i šire, nerijetko se čuje i za pokojeg studenta i s drugih fakulteta koji su, kao i kolege iz zapadnih zemalja, pronašli najbrži i najlakši način za dolazak do stimulanata - odlazak liječniku ili narudžba preko interneta. Poznanik autorice teksta, prošle godine u jednom studentskom domu, upotrebljavao je kombinaciju prve i druge metode (i dijelio višak ekipi s kata). Aktivan u vjerojatno svim studentskim udrugama koje postoje, na teškom fakultetu, našao se u stisci s vremenom gdje Guarana više nije pomagala. Učinak je bio zanimljiv - da, spavao je 4 h dnevno, stizao je sve naučiti i odraditi, ali nakon nekoliko mjeseci, nije bio ugodno društvo. Jedina stvar koju radio jest prebrzo prepričavanje svakodnevnih događaja koje nitko nije mogao pratiti zbog preskakanja s teme na temu, a i kada bi s tim završio, uopće nije slušao što netko drugi govori, nego bi samo nakon nekog vremena nastavio po svom. Osim gubitka socijalnih kontakata, uporaba "neurostimulanata" pomogla mu je, i to u kompetitivnom smislu - dobio je mjesto novaka na najjačem hrvatskom znanstvenom institutu, i prilično je siguran da ne bi uspio bez toga. Nemojte ovo shvatiti kao poticaj - biti zombij radi posla većinu vremena nije ugodno - a i kolege su otvorile kladionicu na to koliko će mu trebati da "promijeni i životnu temu."

 

Etičke dvojbe

Uz zabrinutost za fiziološke učinke, dolaze i moralne dvojbe. Je li pošteno prema studentima koji ne uzimaju ove lijekove? Je li to ispravan način za rješavanje problema? Općenito, studenti koji lijekove uzimaju ne smatraju to varanjem, barem ništa više nego ispijanje bezbrojnih šalica kave. Često se javlja i analogija s naočalama: Ako studentima s lošim vidom dopuštamo nošenje naočala, zašto studentima koji moraju dugo spavati ne dopustiti lijekove?

Nijedno sveučilište u svijetu još nije izrazilo stav o uporabi ovih lijekova, osim povremenog izražavanja zabrinutosti zbog eventualnih nuspojava. Rijetka su sveučilišta uopće diskutirala o poželjnosti uporabe lijekova radi boljih rezultata, a nitko nije izrazio stav da je to varanje.

S gore navedenim stanjem u istraživanju, doista ispada tako - modafinil nije mnogo drukčiji od kave, zabrana modafinila značila bi i zabranu kave, a o moralnim dvojbama u svezi eventualnih "neuropoboljšivača" ne treba još ni raspravljati, s obzirom da za sada ne postoji nijedan takav lijek.

 

Ukratko o lijekovima

Modafinil je lijek koji promovira budnost, a farmakološki je različit od drugih stimulanata (iako povećava razinu monoamina, djeluje i na povećanje hipotalamičkog histamina). Istraživan je na zdravim dobrovoljcima, te na osobama s kliničkim poremećajima povezanima s pretjeranim spavanjem, umorom, smanjenom kognicijom i drugim simptomima. U osoba lišenih sna, modafinil poboljšava raspoloženje, smanjuje umor, pospanost i poboljšava kogniciju u sličnoj mjeri kao i kofein, ali ima duže djelovanje. Indiciran je samo za narkolepsiju i apneju, te u nekim zemljama i za idiopatsku hipersomniju. Steady-state za modafinil se doseže za tri dana, s dozama od 200-800 mg dnevno. S dozama višima od 800 mg dnevno pojavljuje se povećani krvni tlak i frekvencija srca. Stoga se doza od 600 mg smatra sigurnom.

Metilfenidat je stimulans središnjeg živčanog sustava sa strukturalnom sličnošću kokainu (pripada obitelji piperidina), i postao je prvi izbor za liječenje ADHD-a u djece; indiciran je još za PoTS (postural orthostatic tachycardia syndrome) te narkolepsiju. Neodobrene indikacije uključuju letargiju, depresiju, neuralni insult i debljinu. Djeluje slično kao amfetamini i kokain, glavni ukupni učinak je povećanje dopamina u sinapsama. Djelovanje na D1 dopaminske receptore preko kojih uzrokuje euforiju i želju za ponovnim uzimanjem jest motiv za zloporabu, iako je glavni uzrok zloporabe često sama dostupnost lijeka. Metilfenidilat ima poluvijek od oko 2 h. Prosječna dnevna oralna doza za odrasle je 20 do 30 mg dnevno, a arbitrarna doza, doduše, neutemeljena na kliničkim istraživanjima je oko 60 mg dnevno.

 

Prenesno sa Plab

Komentari (2)Add Comment
0
...
napisao Arhimed, Rujan 05, 2015
Dakle jedino pitanje koje se logički postavlja jest - gdje se te divote mogu legalnim i normalnim putem nabaviti? smilies/grin.gif
Dakle, ozbiljno. Pitam. Gdje? Kako? Ima li neki dućan, ljekarna, bio-...svetište, kult, tajno društvo gdje se mogu javiti da dođem do metilfenidata i/ili modafinila?
0
...
napisao Smartify.hr, Travanj 27, 2017
Ovdje možete kupili modafinilin i metifenidat lijek, legalno i diskretno.

https://smartify.ecwid.com

Napišite komentar

busy