Ukidaju se ocjene i školarine

 

novi sustav ocjenjivanjaUkidaju se i školarine, a uvode upisnine koje ne smiju biti više od 3200 kuna, odnosno 60 posto prosječne plaće u državi........

Fakulteti se mogu pozdraviti sa školarinama, a profesori s ocjenama koje su desetljećima davali studentima. Radikalne promjene ponuđene u tri reformska zakona upravo izašla iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u javnu raspravu, predviđaju ukidanje školarina na svim razinama studija, uključujući poslijediplomske, te brojčanih ocjena.


Predavačima će vjerojatno trebati neko vrijeme da se priviknu na nove ocjene: A, B, C, D, E, F i FX, pri čemu je početna izvanredna, a zadnja jednaka sadašnjoj jedinici. U Ministarstvu objašnjavaju da je riječ o promjeni reguliranoj europskim pravilima, a radi lakše usporedbe studenata. Umjesto školarina, fakulteti ubuduće mogu računati isključivo na zakonom dopuštene takse, odnosno administrativne pristojbe ili upisnine. One, međutim, ne smiju biti veće od 60 posto prosječne plaće u državi.

 


Drugim riječima, od studenata klasične harmonike na Sveučilištu u Puli više se neće moći ubirati godišnja školarina od 18 tisuća kuna, već samo upisnina, ne viša od 3200 kuna. Da se upisnina počne primjenjivati ovoga trenutka, studentu klasične harmonike u džepu bi ostalo 14.800 kuna. Ostalim studentima, u slučaju da se svi fakulteti sada odluče za najviši mogući zakonom predviđeni iznos od 60 posto prosječne plaće, u džepu bi ostalo najmanje 2300 kuna. Pod uvjetom da plaćaju najnižu školarinu u državi od 5500 kuna. Donošenje paketa zakona koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti - težak oko četiri milijarde kuna na godinu - očekuje se do kraja godine, a primjena od početka nove akademske godine. Budu li zakoni prihvaćeni, ostat će zabilježeni po prvom ograničenju iznosa za školarine koje država zadaje autonomnim sveučilištima. Ono što je godinama bolo u oči studente, a otkad sama snosi troškove školarina za prvu godinu preddiplomskih studija - i državu, jest činjenica da svaki fakultet samostalno određuje iznos školarina. Osim što isti studij ima različitu cijenu u Zagrebu i Rijeci nejasno je prema kojim su izračunima te cijene izvedene.

Primjerice, zašto studij morskog ribarstva u Splitu košta 10 tisuća kuna, koliko i studij kemije u istome gradu. Ili, zašto zagrebački Medicinski fakultet traži 51.240 kuna za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku, a splitski 15 tisuća kuna za integrirani prediplomski i diplomski dentalne medicine?
Cijene poslijediplomskih studija, koje se zakonom planiraju ograničiti na maksimalnu prosječnu plaću u državi, danas su redom iznad 10 tisuća kuna. Prema novome će, dakle, biti barem upola niže, odnosno ne više od 5300 kuna.

Dio fakulteta pritom, upozoravaju u Ministarstvu, ima sasvim solidne vlastite prihode. Primjer jednoga ekonomskog fakulteta, koji iz državnog proračuna dobiva više od 20 milijuna kuna, pokazuje da fakultet ima gotovo isti iznos vlastitih prihoda, a od studenata ubire još četiri milijuna kuna. Drugi, također ekonomski fakultet, ima vlastite prihode dva milijuna kuna više od onih koje dobiva od države, a na školarinama dobiva još 4,6 milijuna kuna, odnosno oko 20 posto ukupnih prihoda. Takve fakultete u krugovima ministarstva nazivaju - »deračima«. Za razliku od njih, ima »fakulteta-stručnjaka«, koji zarađuju na osnovu svoje struke. Primjerice, jedan građevinski fakultet ostvario je 47 milijuna kuna vlastitih prihoda, a od školarina tek oko 650 tisuća kuna, odnosno jedan posto ukupnih sredstava s kojima raspolaže.

 

U prijedlozima zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti niz je novosti, a jedna s kojom će se teže složiti sveučilišta su - izjednačavanje stručnih i sveučilišnih preddiplomskih studija. Od iduće godine posve bi isti status imao student upisan na Tehničko veleučilište i onaj na Prometnom fakultetu, jer bi oba nakon tri godine mogla nastaviti diplomski studij. Zakonom se vraća i prije sedam godina ukinut magistarski studij, odnosno akademski naziv - magistar struke, a ukida se praksa vanjske suradnje unutar jednog sveučilišta.

Instituti će morati imati i vlastite prihode


Instituti će se u buduće dijeliti na državne i nacionalne, pri čemu će nacionalni morati ostvarivati 20 posto vlastitih prihoda, a državni 40 posto (ostatak će im davati država). Ako to ne uspiju, imaju dvije mogućnosti: pripojiti se matičnom sveučilištu (odnosno fakultetu) ili pripojiti se drugom institutu, bilo nacionalnom, bilo državnom. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, prisiliti ih na usmjeravanje prema gospodarstvu.

 

Priopćenje MZOS

Pokrenuta javna rasprava o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na svojim je mrežnim stranicama otvorilo danas javnu raspravu o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.

Nacrte prijedloga zakona izradila je radna skupina koju čine predstavnici sveučilišta, javnih znanstvenih instituta, studenata i stručnih službi ministarstva.

Glavne smjernice na temelju kojih su izrađeni nacrti prijedloga novih zakona uključuju okrupnjavanje znanstvenih potencijala, strateško usmjeravanje istraživanja prema gospodarstvu i zaštitu intelektualnog vlasništva proizvedenog u sustavu javno financiranih znanstvenih istraživanja, učinkovitije upravljanje proračunskim sredstvima koja se ulažu u znanost i visoko obrazovanje, poboljšane modele upravljanja sveučilištima, povećanje kompetitivnosti kako između pojedinaca, tako i između znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova na nacionalnoj i međunarodnoj razini sukladno svjetskim standardima, kao i standardima Europske unije.

Vezano uz navedeno, nacrti novih zakona predviđaju i smanjivanje i pojednostavljivanje administrativnih postupaka u područjima znanosti i visokog obrazovanja, te jasnije i izravnije vezivanje prava, dužnosti i odgovornosti svih sudionika sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Pozivamo sve zainteresirane da se aktivno uključe u javnu raspravu u cilju dobivanja što kvalitetnijih komentara na nacrte zakona, koji će nam omogućiti daljnja poboljšanja prije upućivanja prijedloga zakona u postupak usvajanja. Trajanje javne rasprave predviđa se do 1. studenog 2010. godine.

Prijedlozi i primjedbe se mogu uputiti na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Attachments:
FileFile size
Download this file (Zakon o sveucilistu_27 09 2010 .pdf)Zakon o sveučilištu
191 Kb
Download this file (ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU - ZADNJA VERZIJA.pdf)Zakon o visokom obrazovanju
282 Kb
Download this file (Zakon o znanosti_27 09 2010 .pdf)Zakon o znanosti
216 Kb
Komentari (2)Add Comment
0
...
napisao denza, Listopad 15, 2010
@danny:
7 ocjena od kojih samo najniza (FX) nije prolazna, a prva sljedeca (F) zahtijeva 'dodatni rad studenta' - umjesto 5 dosadasnjih od kojih su samo 4 prolazne. Ergo, nizi kriteriji, lakse davanje ispita itd.
Sve super, sve sjajno, no medjutim...

Ako kriteriji 'prolaza' ostaju isti i dalje treba ista kolicina znanja i rada za prolaz ALI (Ha-HA!) studenti instant imaju drasticno bolje ocjene jer se kolac ocjene sada pakuje u manje porcije - pa za istu kolicinu znanja sad dobijas vecu ocjenu.
Reforma visokog skolstva IMIDIJETLI postaje vidljiva golim okom s uzvisenijih tacaka na povrsini Mjeseca.
Jer dok prosjecan broj studenata koji polazu ispite ostaje isti, prosjecna ocjena je odjednom drasticno veca.

A i kako ne bi bila kad je (za ispit na kom je prolazna ocjena 50%) razlika izmedju dvije prolazne ocjene koja je dosad bila oko 12%, sad za taj isti ispit iznosi oko 8%.

Tj. ako se ispit dosad sastojao od 25 jednako bodovanih pitanja, tako da je za prolaz trebalo 13 pitanja, pa je nakon tih osvojenih ~50% razlika izmedju dvije ocjene bila tri tacno odgovorena pitanja - sad je ta razlika spala na samo dva pitanja. smilies/grin.gif
Shodno tome, (prolazne) ocjene ce automatski da skoce za 30%.

Ali to nije sve!
Ako odmah predjete na novi sistem, istovremeno ce se povecati i broj dekanskih nagrada, zlatnih plaketa, medalja i ostalih sarenih stvarcica koje se ne gledaju pri obracunu plate - jer ce sad vise studenata dobijati ocjenu A nego sto je dosad bilo onih sa peticama.
Tj. 4+ postaje sada 5-. smilies/wink.gif Da, dobro ste culi.
Ne samo da produktivnost faxa skace kao onda kad je Homer Simpson otkrio da je dovoljno otkucati samo [Y] umjesto [YES] za svako pitanje koje mu kompjuter koji upravlja nuklearnom elektranom postavi, nego je ta produktivnost takodje i kvalitativna a ne samo kvantitativna.
(Prividno?) Veci kvalitet obrazovanja znaci vise para iz budzeta.


U paralelnom svemiru pak (onom gdje Spock nosi bradu), tih novih 6 ocjena je podijeljeno na siri raspon bodova (npr. 45% umjesto 50%), pa za 'prolaz' treba manje truda na samom ispitu ali je potreban dodatni rad u vidu seminarskog rada isl. za ocjenu koja se 'broji'.
Razlika izmedju ocjena se takodje smanjuje, no za manji procenat. Takodje se povecava broj najvisih ocjena, no samo za 15% umjesto za 30.
Ali se zato diplomiranih studenata povecava - jer su kriteriji manji.
Veci 'turnover' studenata znaci vise upisanih na vise godine, sto znaci vise upisnina.


Naravno, obje varijante se mogu okrenuti naglavacke tako sto se kriteriji za F ocjenu uracunaju unaprijed - tj. seminarski, zadaca, vjezbe itd. postanu onaj dodatni rad koji F inace zahtijeva.
No, posto se sada uracunava unaprijed, znaci da je to preduslov za IZLAZAK na ispit. I dalje moras postici isti broj bodova na ispitu - samo sad dobijas vecu ocjenu na osnovu seminarskog ilistalivec si imao da uradis prije ispita.

Kinda like best of both worlds...
Kriteriji bivaju neznatno snizeni (malo manje znanja treba za vecu ocjenu, no realno se osjeti razlika tek kod dvije najvise ocjene), studenti mogu unaprijed 'ne zadovoljiti' uslov za izlazak na ispit sto automatski znaci vise ponavljaca, povecava se broj 'Izvanrednih' i 'Odlicnih' studenata.
0
...
napisao denza, Listopad 15, 2010
A ovo za skolarinu/upisninu se da lako prilagoditi.

Jednostavno, svaki fax pocne stampati svoj nastavni materijal koji je ne samo udzbenik nego i praktikum neke vrste.
Npr. uvede se open-book test kao preduslov za ispit, a koji se iz 'tehnickih razloga' MORA raditi na unaprijed pripremljenim stranicama recene knjige.
Ili prosto dobijes obavezne zadacnice sa zigom fakulteta ili neku slicnu glupost.

I dok si dlanom o dlan - stare, rabljene i kopirane knjige postanu beskorisne a studenti svake godine pri upisu plate istu ako ne i vecu kolicinu novca nego do sad. smilies/grin.gif

Napišite komentar

busy