Vodi? za brucoše 2012/13


  Studiranje na Pravnom fakultetu u Splitu – pro?itaj ovaj tekst, informiraj se i saznaj što te ?eka idu?ih nekoliko godina...



 

Upisali ste Pravni fakultet u Splitu ? Onda pro?itajte što vas ?eka – olakšajte sebi studiranje i upoznajte se sa sistemom polaganja ispita na PFS.u ! Za pretpostaviti je da ste upravo završili srednju školu u koju ste morali i?i svaki dan od ponedjeljka do petka (ina?e bi dobivali neopravdane satove), pisali ste doma?e radove, imali (ne)najavljene kontrolne zada?e, testove i poprili?no usmenih ispitivanja kroz godinu – djeluje dosta naporno i stresno. Visoko obrazovanje se poprili?no razlikuje od gore navedenog srednjoškolskog  obrazovanja – a pogotovo je to slu?aj na Pravnom fakultetu u Splitu koji je, usudio bih se re?i, jedan od rijetkih fakulteta koji je preuzeo ono nužno od „Bologne“ (ECTS bodove i uveo petu godinu), a po svemu drugome ostao fakultet starog tipa na kojemu ste sami svoj gazda, gospodari vlastitog vremena i imate slobodu studirati, u punom smislu te rije?i.  Nema nikakve stege u vidu obaveznih predavanja, nema testova i puno ispitivanja, što je slu?aj u srednjim školama, ali i na ve?ini drugih fakulteta na splitskom Sveu?ilištu (ekonomija, medicina, gra?evina..). Me?utim ono u ?emu smo mi „najja?i“ jest obilna literatura koju treba svladati – to je ?injenica i od toga ne možemo pobje?i, ali kroz ovaj tekst pokušat ?u vam objasniti kako što lakše i uspješnije svladati gradivo, dati pokoji savjet kako (na)u?iti i op?enito približiti sistem visokog obrazovanja (pla?anje školarine, pregled ispitnih rokova itd.) na Pravnom fakultetu u Splitu.

 

Upoznati ste vjerojatno sa pojmom „Bologne“ i istoimenog procesa koji je zahvatio naše visoko obrazovanje prije par godina. Iz studentske perspektive ono što nam to donosi je sljede?e:  uvo?enje ECTS bodova preko kojih je olakšana mobilnost studenta, obvezna predavanja, individualan pristup i rad u manjim grupama, više kolokvija iz svakog predmeta, ali i ona peta godina koja je uvedena ... Tako sada pravni studij na PFS.u traje pet godina (naziv je: integrirani diplomski studij što zna?i da nema nikakvih 3+2, 4+1 i raznih kombinacija nego morate završiti svih pet godina pravnog studija da bi stekli tituli magistra prava ilitiga 5+0).

 

E sad, dolazi onih par re?enica surove istine kakav je Pravni fakultet u Splitu (naravno, ovo je moje osobno mišljenje, ali vjerujem da bi se velika ve?ina studenata složila s njime).  Mala napomena da se ovaj ?itavi ?lanak odnosi  na pravni studij, a ne na upravni studij koji se tako?er izvodi na PFS.u, te da je pisan od strane studenta koji je upisao fax 2008. godine u statusu redovnog studenta. Odre?ene promjene se jesu zbile u na?inu izvo?enja nastave, ali pokušat ?u ih istaknuti u tekstu koliko mogu.

 

Dakle Pravni fakultet u Splitu je fakultet koji je, iz perspektive jednog obi?nog studenta i njemu relevantnih promjena, kao što je ve? napomenuto, od ovog gore navedenog Bolonjskog procesa preuzeo sljede?e: ECTS bodovanje i uveo petu godinu (na njoj ponudio nekoliko izbornih predmeta i ona je u praksi svedena skoro na puku formalnost – za vas ?e na njoj biti ponu?eni odre?eni moduli, ali pustimo sada petu godinu...). To je to što se ti?e Bologne na PFS.u. Sve ostalo je po starome – naime, niti jedna predavanja vam nisu obvezna !  Ono što je postojalo kad sam ja upisao bile su vježbe (i neke su bile obavezne zbog dobivanja potpisa, ali sada je to zamijenjeno seminarima koji su tako?er obavezni – me?utim to vam ne?e tjedno uzet više od par sati provedenih na fakultetu). Tako da, mogli bi re?i da smo na fakultetu na kojemu studenti stvarno imaju poprili?no slobodnog vremena i mogu ga iskoristit kako god žele. Po meni, to je vrhunska stvar jer vam ostavlja prostora da STUDIRATE  (zna?i u tih par godina biti ?e prisutno ne samo u?enje nego i kojekakvi studentski poslovi preko student servisa, aktivizam u vidu nekakvih grupa ili udruga koje vas zanimaju, izlasci, treninzi, druženja... ), a ne kao na drugim fakultetima gdje su ujutro obavezna predavanja, a popodne ili vježbe ili ?ak doma?i radovi – to je po mom mišljenju ništa drugo nego srednja škola – ali još napornija verzija. 

Vaša jedina obaveza je, kad se naspavate, da uzmete knjigu i nau?ite nekoliko stranica za ispit kojeg sljede?eg pripremate – potrudite se što ?eš?e to napraviti (pa makar i 7-8 stranica nekad) i ne?e biti problema sa polaganjem. Upravo takav na?in u?enja se i kod mene pokazao najboljim, a to je potvrdio i profesor Tomaševi? na jednom predavanju kada je, spominjaju?i i neka istraživanja na temu toga, rekao da je efektnije u?iti npr. 10 dana po 2h nego 2 dana po 10h, s ?ime se u potpunosti slažem.

 

Da ne bi bilo zabune – ja ovim tekstom ne poti?em da se uop?e ne ide na predavanja –dapa?e, ona su za onoga tko ih može koncentrirano slušati vrlo korisna, pogotovo ako su kvalitetna – (evo kao primjer najkvalitetnijih predavanja spomenut ?u opet prof. Tomaševi?a i njegova predavanja iz Kaznenog procesnog prava na tre?oj godini). Ali ?injenica je da na ve?ini predavanja ne?ete ?uti puno korisnih informacija o samom ispitu i jednostavno se ne isplati gubiti vrijeme na to. Ponavljam, radije se dobro naspavajte i nau?ite sami nekoliko stranica iz tog predmeta nego da do?ete na predavanje, zujite okolo i onda budete umorni ?itavi dan. Možda od nestrpljivosti i budete pri?ali s nekim do sebe, pa profesor bude nervozan zbog toga..pa vi nervozni kad vas upozori na to - a ako ?emo iskreno, Pravni fakultet u Splitu niti teoretski ne bi mogao izvoditi nastavu kada bi mu došli svi studenti koji su upisani jer za to nema prostornih kapaciteta.  Svakako preporu?ujem da oti?ete na uvodna predavanja i sami procijenite isplati li se i?i ili ne. Sve u svemu, mogu vam re?i da se pravni fakultet može završiti u roku sa dobrim prosjekom i ono najvažnije – sa dosta znanja – i bez predavanja !

Evo vam nekoliko korisnih savjeta za lakše u?enje i polaganje ispita. Zna?i, bazirajte se na osnovne stvari. Kad nabavite literaturu za neki predmet pokušajte razlu?iti tri kategorije – ono što morate obavezno nau?iti (najvažnije definicije i  podjele bez kojih se ne može), zatim što bi bilo korisno nau?it i na kraju ono što uop?e ne treba nau?it (jer to npr. profesor uop?e ne pita na ispitu ). Podcrtavajte knjige i skripte i ponekad u?ite skupa (me?usobno ispitivanje je vrlo korisno kod usmenih ispita kojih na ovom fakultetu ne nedostaje). Korisno je i pisanje vlastitih bilješki i skra?ivanje gradiva, ali po mom mišljenju previše oduzima vrijeme tako da to ne prakticiram, ali ako imate volje zašto ne pokušati. Tako?er, ono vrlo važno za polaganje ispita je da saznate koje stvari i kakav tip pitanja odre?eni profesor pita (pa i kakve odgovore o?ekuje – kratke i konkretne ili opširno objašnjavanje), a to se najlakše radi preko foruma na Nasciturusu  na kojem studenti ostavljaju svoja pitanja nakon što polože ispite ili jednostavno informiranjem od nekoga starijeg kolege koji je taj ispit „friško“ tj. nedavno položio.

 

Spomenuo sam i nabavljanje literature. Tip literature ?e se uvijek razlikovati od predmeta do predmeta. U praksi se pokazalo da ukoliko pitate profesora ili asistenta koja je literatura za njegov predmet na kraju ?ete završiti sa 2-3 knjige obvezne literature i 4-5 dodatne literature i sebi zadati ogroman posao. Ne kažem da to nije dobro ukoliko ste ambiciozni i svo vrijeme želite samo tome posvetiti. Ali pretpostavimo da ima i nekih drugih stvari u životu osim knjige pa ?u vam preporu?it sljede?e :)

Najbolja varijanta je, kao što sam naveo prethodno, raspitati se ili na forumu ili kod nekog starijeg kolege po tom pitanju, jer ponavljam, za svaki predmet je druk?ija pri?a – npr. Teoriju države i prava u?it ?ete samo iz knjige profesora Viskovi?a, predmete kao što su Me?unarodno javno pravo ili Gra?ansko procesno pravo nikome ne pada na pamet u?iti iz službene literature tj. iz knjiga nego se to u?i iz skripti koje su odli?no napisane i po kojima se mogu dobiti vrlo visoke ocjene. Isto tako imate recimo Pomorsko pravo i profesora Bolan?u kod kojeg ?e vam trebat i knjiga i skripta i Pomorski zakonik i slajdovi sa predavanja ukoliko želite pokriti ?itavo gradivo tog predmeta. Kao što vidite, morate se sami informirati i procjeniti po ?emu spremati odre?eni ispit. Nemojte ponavljati greške nekih kolega pa u?iti po skripti neki predmet koji se po tome ne može kvalitetno spremiti –recimo Obiteljsko pravo, pa na kraju nakon što padnete 2-3 puta i pro?e nekoliko mjeseci- tek onda uzeti knjigu. Isto tako ne isplati se vrijeme gubiti sa opširnom knjigom i bespotrebnim informacijama i podacima kad to sve imate u dobro sastavljenoj skripti. To je u biti prvi korak (informiranje i nabavljanje prave literature) koji je po meni jednako važan kao i sam proces u?enja koji slijedi nakon njega.

Što se ti?e nabavljanja materijala za u?enje tu imate nekoliko opcija... posuditi knjige od starijih kolega, kupiti u ekonomatu (naravno samo knjige) ili kupiti sve u kopirnici preko puta faxa (mala napomena da pripazite dobro tamo što uzimate da ne završite sa nekoliko stotina stranica nepotrebnih ili zastarjelih materijala). Sve zakone koji vas zanimaju i koji su vam potrebni možete na?i na internetu na stranici Narodnih Novina ili na stranici zakon.hr na kojoj su pro?iš?eni tekstovi zakona (preporu?ujem ovu drugu varijantu).

 

Nakon što ste nau?ili i pripremili gradivo za odre?eni ispit ono što vas sigurno sljede?e zanima su rokovi tj. kada možete iza?i na ispit i koliko ?esto možete izlaziti na isti ispit u slu?aju da ne pro?ete. Svima nam je cilj zaraditi prolaznu ocjenu na onom pe?atu kojeg svaki profesor lupa po praznim stranicama indeksa. Pravilo je da možete polagati ispit kad ga formalno „odslušate“ tj. kad završe predavanja iz tog predmeta (iako je mogu?e i polaganje „na crno“ tj. odgovaranje predmeta i prije nego je odlušan ili prije nego je rješena prethodna godina. To se radi u dogovoru na konzultacijama sa nekim profesorima koji to dozvoljavaju, ali uglavnom na višim godinama...). Kada sam ja upisao  2008 godine bio je na snazi dvosemestralan okvir predavanja što je zna?ilo da predavanja po?inju u 10. mjesecu, traju do 6. mjeseca idu?e godine i tek onda možete polagati te predmete. Ono što je vama sada na snazi jest jednosemestralni sistem, što zna?i da predavanja iz polovice predmeta traju od 10. mjeseca do kraja sije?nja i vi možete ve? u velja?i iza?i na ispit iz tih „odlušanih“ predmeta (dakle ve? u drugom mjesecu, a ne kao prije tek u šestom). Druga polovica godine starta u ožujku i traje do lipnja (drugi semestar). Dakle rokovi za odslušane predmete su vam sljede?i:

1.      velja?a (redoviti ispitni rok .. od 1.2 – 28.2)

2.      sredinom travnja (izvanredni rok: traje tjedan dana)

3.      lipanj/svibanj (redoviti ispitni rok .. od 15.6-15.7)

4.      rujan (redoviti ispitni rok  .. od 1.9-30.9)

5.      dekanski rok ukoliko ga dekan odobri (po?etkom ili sredinom listopada, traje tjedan dana)

6.      sredinom prosinca (izvanredni rok: traje tjedan dana)

Npr. ispit iz Rimskog prava koje vam je u prvom semestru prve godine možete polagati ve? po?etkom velja?e. Ukoliko ga ne položite prijavite ga krajem velja?e (kod redovitih ispitnih rokova mogu?e je 2 puta iza?i isti ispit –ali uvjet je da pro?u dva tjedna od pada prvi put do ponovnog izlaska).  Ukoliko ga i tad ne položite onda imate odmah sredinom travnja izvanredni rok na kojem možete pokušati još jedan put. I tako redom (samo pripazite jer je ?etvrti put na ispitu komisija)...   Moram napomenuti da izvanredni studenti nisu vezani ovim rokovima nego mogu prijavljivati ispite kada god žele (s obzirom da ih oni nisu dužni „odslušati“). Ima tako?er i jedan na?in da redoviti student koristi sve mogu?e rokove, a to je da mu prosjek ocjena bude minimalno 4.0 i da riješi sve ispite u teku?oj godini. Onda se dogodine preda u referadi zahtjev za tzv. „ubrzani studij“ i na sljede?oj godini možete položiti neki predmet ve? u prosincu, a da vaši kolege i dalje slušaju predavanja iz tog predmeta i ?ekaju velja?u ili ?ak lipanj za polaganje. Sve ispite naravno prijavljujete/odjavljujete na Internetu preko studomata koriste?i svoje korisni?ko ime i šifru koju ?e vam dati na fakultetu.

 

Što se ti?e pla?anja fakulteta - sadašnje stanje je da svi studenti koji upišu prvu godinu studiraju besplatno (uz naravno pla?anje samo troškova upisa, cca 350kn). Prije koju godinu pisao se je prijemni ispit sa pitanjima iz hrvatskog jezika, povijesti, filozofije i logike i kombinirao sa ocjenama iz srednje škole. Nakon toga sastavila bi se rang lista pristupnika, a najboljih  120 su bili oslobo?eni pla?anja, a ostali pa sve zaklju?no do 270.og na listi (to je naime, kvota redovitih studenata koje PFS upisuje) su pla?ali puni iznos školarine u iznosu od cca 7000kn. Danas se prijave na fakultete vrše preko internetske stranice „postani student“ ,a obvezan preduvjet je polaganje državne mature. Svi brucoši imaju besplatnu prvu godinu. Za vas je važno da dajete godinu u roku jer je pla?anje sada po ECTS bodu. Svaki predmet vam je bodovno isti i nosi 8 ECTS bodova, što bi zna?ilo da ukoliko prenesete samo jedan ispit u sljede?u akademsku godinu pla?ate 8 x „cijena boda“ (a ona se utvr?uje svake godine). Sve dok rješavate godinu za godinom studirate besplatno ! Evo i savjeta studentima koji imaju solidan prosjek (oko 4.00) – obavezno pratite stranicu Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta i prijavite se za državnu stipendiju A kategorije (za 10% najboljih studenata na godini) – naravno, ukoliko ne primate nijednu drugu od npr. vaše op?ine ili grada. Iznos državne stipendije ukoliko je dobijete iznosi 500kn za studente koji žive kod ku?e, 700kn za studente u studentskim domovima i 800kn za studente koji nisu iz Splita, a žive u stanu. U svakom slu?aju svi ?emo se složiti da bilo kakva stipendija za vrijeme studiranja uvijek dobro do?e.

 

Još jedna stvar koja je i korisna i zanimljiva za vrijeme studiranja je svakako neki oblik studentskog aktivizma. Pod time mislim na ?lanstvo u nekakvoj grupi ili udruzi kojoj je djelatnost nešto što vas zanima i ?ime ?ete kvalitetno ispuniti svoje vrijeme, upoznati ljude sa istim interesima, a na kraju krajeva mo?i to i istaknuti u životopisu kada ga budete pisali. S obzirom da studiramo pravo za pretpostaviti je da ?e nas zanimati nešto iz tog podru?ja. Samo na našem fakultetu imate nekoliko opcija gdje da proširite svoje vidike i steknete  iskustvo– bilo to kroz ELSU (Europsku zajednicu studenata prava), kroz Studentski Zbor (predstavni?ko tijelo studenata, neki ?lanovi sudjeluju i u radu Fakultetskog vije?a), kroz Splitsku Debatnu Uniju (nau?ite se govorništvu), kroz pisanje ?lanaka za studentski ?asopis „Nasciturus“ ili volontiranje na Županijskom sudu u Splitu u programu podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela... Izbora ima, a na vama je da odlu?ite ?emu se želite malo ozbiljnije posvetiti.

 

Me?utim, nemojte ponavljati greške ve?ine studenata kojima su se te stvari toliko svidjele i koji su se tome posvetili i previše, a onu glavnu i jedinu obvezu – položiti ispite – su zanemarili. Nažalost studentski aktivizam za njih je postao nešto ?ime ?e sebi produžiti studiranje za 1,2,3,4 godine ... U nekim slu?ajevima to i nije tako pogubno jer vjerojatno ste ?uli da je razdoblje studiranja najbolji period u životu, pa zašto ga i ne produžiti!? Evo uzet ?u za primjer studenta koji živi u Splitu, kojem roditelji imaju ima vrlo visoka primanja i koji su u odvjetništvu, ?eka ga siguran posao nakon fakulteta i za njega nije važno studirao 5,6 ili 7 godina i sa kakvim prosjekom završio fakultet. Me?utim, za ogromnu ve?inu nas ostalih u interesu nam je završiti fakultet u roku, s dobrim ocjenama zbog nekakve stipendije ili kasnijeg zaposlenja i tek kada procijenite da tu jedinu i osnovnu obavezu možete uspješno savladati, tek onda se posvetite ne?em drugom. Na Pravnom fakultetu u Splitu je poznato da je druga godina najteža, pa onda tre?a...tako da bi bilo idealno po?eti se aktivnije baviti time krajem tre?e godine kada uostalom imate i dovoljno znanja i iskustva, a ovim radom ga možete još više nadopuniti.

 

 

Ono što je tako?er prisutno na našem fakultetu, a smeta ve?ini studenata je neorganiziranost – u svakom pogledu – od termina i mjesta održavanja ispita, do nedolaska profesora na konzultacije, referade sa nekad neljubaznim djelatnicima i kontradiktornim informacijama koje daju, ali to je sve sastavni dio života i iz mojeg gledišta jedna velika životna škola koja vas pripremi na to da budete još snalažljiviji i da uvijek imate nekakav plan B za ono što naumite.

 

Sve u svemu, budite strpljivi, nau?ite se biti organizirani jer samo vi raspolažate sa svojim vremenom i odlu?ujete kako ?ete ga iskoristiti – odvojite vrijeme za u?enje jer je to vaša jedina obaveza i položite taj ispit koji vam slijedi. Nema ih nego 6-7 godišnje i mislim da svatko prosje?no inteligentan može završit fakultet u nekih 5-6 godina bez problema. S materijalne strane gledaju?i vaši roditelji se odri?u u manjoj ili ve?oj mjeri (ovisno kakva su vam primanja) i ulažu u vas, a vi u godinu dana ne možete dati par ispita... Ne ponašajte se neodgovorno i prema sebi i prema njima i koriste?i ove savjete do?ite do diplome na Pravnom fakultetu – vrlo cijenjene diplome, budite priznati u društvu i krenite u bolju budu?nost.  Isto tako, sjetite se da i?i na fakultet ne zna?i samo nau?iti i pro?i ispit. Budite kolegijalni i komunikativni. Postanite što bolji pravnik i stru?njak i svojim znanjem kasnije pridonesite da svijet bude bolje, sre?enije i sretnije mjesto za sve nas – a najvažnije od svega, važnije od toga da budete dobar pravnik, poznat sudac ili tražen odvjetnik je to da svakim danom kroz svaku svoju odluku, postupak i radnju..bilo na fakultetu ili nakon fakulteta – budete ljudi !

 

 

Lijep pozdrav

 


 Player 777


< «   » >



Trenutno na forumu