Studiranje na Pravnom fakultetu u Splitu – pročitaj ovaj tekst, informiraj se i saznaj što te čeka idućih nekoliko godina...

Upisali ste Pravni fakultet u Splitu ? Onda pročitajte što vas čeka – olakšajte sebi studiranje i upoznajte se sa sistemom polaganja ispita na PFS.u ! Za pretpostaviti je da ste upravo završili srednju školu u koju ste morali ići svaki dan od ponedjeljka do petka (inače bi dobivali neopravdane satove), pisali ste domaće radove, imali (ne)najavljene kontrolne zadaće, testove i poprilično usmenih ispitivanja kroz godinu – djeluje dosta naporno i stresno. Visoko obrazovanje se poprilično razlikuje od gore navedenog srednjoškolskog  obrazovanja – a pogotovo je to slučaj na Pravnom fakultetu u Splitu koji je, usudio bih se reći, jedan od rijetkih fakulteta koji je preuzeo ono nužno od „Bologne“ (ECTS bodove i uveo petu godinu), a po svemu drugome ostao fakultet starog tipa na kojemu ste sami svoj gazda, gospodari vlastitog vremena i imate slobodu studirati, u punom smislu te riječi.  Nema nikakve stege u vidu obaveznih predavanja, nema testova i puno ispitivanja, što je slučaj u srednjim školama, ali i na većini drugih fakulteta na splitskom Sveučilištu (ekonomija, medicina, građevina..). Međutim ono u čemu smo mi „najjači“ jest obilna literatura koju treba svladati – to je činjenica i od toga ne možemo pobjeći, ali kroz ovaj tekst pokušat ću vam objasniti kako što lakše i uspješnije svladati gradivo, dati pokoji savjet kako (na)učiti i općenito približiti sistem visokog obrazovanja (plaćanje školarine, pregled ispitnih rokova itd.) na Pravnom fakultetu u Splitu.

Upoznati ste vjerojatno sa pojmom „Bologne“ i istoimenog procesa koji je zahvatio naše visoko obrazovanje prije par godina. Iz studentske perspektive ono što nam to donosi je sljedeće:  uvođenje ECTS bodova preko kojih je olakšana mobilnost studenta, obvezna predavanja, individualan pristup i rad u manjim grupama, više kolokvija iz svakog predmeta, ali i ona peta godina koja je uvedena ... Tako sada pravni studij na PFS.u traje pet godina (naziv je: integrirani diplomski studij što znači da nema nikakvih 3+2, 4+1 i raznih kombinacija nego morate završiti svih pet godina pravnog studija da bi stekli tituli magistra prava ilitiga 5+0).

E sad, dolazi onih par rečenica surove istine kakav je Pravni fakultet u Splitu (naravno, ovo je moje osobno mišljenje, ali vjerujem da bi se velika većina studenata složila s njime).  Mala napomena da se ovaj čitavi članak odnosi  na pravni studij, a ne na upravni studij koji se također izvodi na PFS.u, te da je pisan od strane studenta koji je upisao fax 2008. godine u statusu redovnog studenta. Određene promjene se jesu zbile u načinu izvođenja nastave, ali pokušat ću ih istaknuti u tekstu koliko mogu.

Dakle Pravni fakultet u Splitu je fakultet koji je, iz perspektive jednog običnog studenta i njemu relevantnih promjena, kao što je već napomenuto, od ovog gore navedenog Bolonjskog procesa preuzeo sljedeće: ECTS bodovanje i uveo petu godinu (na njoj ponudio nekoliko izbornih predmeta i ona je u praksi svedena skoro na puku formalnost – za vas će na njoj biti ponuđeni određeni moduli, ali pustimo sada petu godinu...). To je to što se tiče Bologne na PFS.u. Sve ostalo je po starome – naime, niti jedna predavanja vam nisu obvezna !  Ono što je postojalo kad sam ja upisao bile su vježbe (i neke su bile obavezne zbog dobivanja potpisa, ali sada je to zamijenjeno seminarima koji su također obavezni – međutim to vam neće tjedno uzet više od par sati provedenih na fakultetu). Tako da, mogli bi reći da smo na fakultetu na kojemu studenti stvarno imaju poprilično slobodnog vremena i mogu ga iskoristit kako god žele. Po meni, to je vrhunska stvar jer vam ostavlja prostora da STUDIRATE  (znači u tih par godina biti će prisutno ne samo učenje nego i kojekakvi studentski poslovi preko student servisa, aktivizam u vidu nekakvih grupa ili udruga koje vas zanimaju, izlasci, treninzi, druženja... ), a ne kao na drugim fakultetima gdje su ujutro obavezna predavanja, a popodne ili vježbe ili čak domaći radovi – to je po mom mišljenju ništa drugo nego srednja škola – ali još napornija verzija. 

Vaša jedina obaveza je, kad se naspavate, da uzmete knjigu i naučite nekoliko stranica za ispit kojeg sljedećeg pripremate – potrudite se što češće to napraviti (pa makar i 7-8 stranica nekad) i neće biti problema sa polaganjem. Upravo takav način učenja se i kod mene pokazao najboljim, a to je potvrdio i profesor Tomašević na jednom predavanju kada je, spominjajući i neka istraživanja na temu toga, rekao da je efektnije učiti npr. 10 dana po 2h nego 2 dana po 10h, s čime se u potpunosti slažem.

Da ne bi bilo zabune – ja ovim tekstom ne potičem da se uopće ne ide na predavanja –dapače, ona su za onoga tko ih može koncentrirano slušati vrlo korisna, pogotovo ako su kvalitetna – (evo kao primjer najkvalitetnijih predavanja spomenut ću opet prof. Tomaševića i njegova predavanja iz Kaznenog procesnog prava na trećoj godini). Ali činjenica je da na većini predavanja nećete čuti puno korisnih informacija o samom ispitu i jednostavno se ne isplati gubiti vrijeme na to. Ponavljam, radije se dobro naspavajte i naučite sami nekoliko stranica iz tog predmeta nego da dođete na predavanje, zujite okolo i onda budete umorni čitavi dan. Možda od nestrpljivosti i budete pričali s nekim do sebe, pa profesor bude nervozan zbog toga..pa vi nervozni kad vas upozori na to - a ako ćemo iskreno, Pravni fakultet u Splitu niti teoretski ne bi mogao izvoditi nastavu kada bi mu došli svi studenti koji su upisani jer za to nema prostornih kapaciteta.  Svakako preporučujem da otiđete na uvodna predavanja i sami procijenite isplati li se ići ili ne. Sve u svemu, mogu vam reći da se pravni fakultet može završiti u roku sa dobrim prosjekom i ono najvažnije – sa dosta znanja – i bez predavanja !

Evo vam nekoliko korisnih savjeta za lakše učenje i polaganje ispita. Znači, bazirajte se na osnovne stvari. Kad nabavite literaturu za neki predmet pokušajte razlučiti tri kategorije – ono što morate obavezno naučiti (najvažnije definicije i  podjele bez kojih se ne može), zatim što bi bilo korisno naučit i na kraju ono što uopće ne treba naučit (jer to npr. profesor uopće ne pita na ispitu ). Podcrtavajte knjige i skripte i ponekad učite skupa (međusobno ispitivanje je vrlo korisno kod usmenih ispita kojih na ovom fakultetu ne nedostaje). Korisno je i pisanje vlastitih bilješki i skraćivanje gradiva, ali po mom mišljenju previše oduzima vrijeme tako da to ne prakticiram, ali ako imate volje zašto ne pokušati. Također, ono vrlo važno za polaganje ispita je da saznate koje stvari i kakav tip pitanja određeni profesor pita (pa i kakve odgovore očekuje – kratke i konkretne ili opširno objašnjavanje), a to se najlakše radi preko foruma na Nasciturusu  na kojem studenti ostavljaju svoja pitanja nakon što polože ispite ili jednostavno informiranjem od nekoga starijeg kolege koji je taj ispit „friško“ tj. nedavno položio.

Spomenuo sam i nabavljanje literature. Tip literature će se uvijek razlikovati od predmeta do predmeta. U praksi se pokazalo da ukoliko pitate profesora ili asistenta koja je literatura za njegov predmet na kraju ćete završiti sa 2-3 knjige obvezne literature i 4-5 dodatne literature i sebi zadati ogroman posao. Ne kažem da to nije dobro ukoliko ste ambiciozni i svo vrijeme želite samo tome posvetiti. Ali pretpostavimo da ima i nekih drugih stvari u životu osim knjige pa ću vam preporučit sljedeće :)

Najbolja varijanta je, kao što sam naveo prethodno, raspitati se ili na forumu ili kod nekog starijeg kolege po tom pitanju, jer ponavljam, za svaki predmet je drukčija priča – npr. Teoriju države i prava učit ćete samo iz knjige profesora Viskovića, predmete kao što su Međunarodno javno pravo ili Građansko procesno pravo nikome ne pada na pamet učiti iz službene literature tj. iz knjiga nego se to uči iz skripti koje su odlično napisane i po kojima se mogu dobiti vrlo visoke ocjene. Isto tako imate recimo Pomorsko pravo i profesora Bolanču kod kojeg će vam trebat i knjiga i skripta i Pomorski zakonik i slajdovi sa predavanja ukoliko želite pokriti čitavo gradivo tog predmeta. Kao što vidite, morate se sami informirati i procjeniti po čemu spremati određeni ispit. Nemojte ponavljati greške nekih kolega pa učiti po skripti neki predmet koji se po tome ne može kvalitetno spremiti –recimo Obiteljsko pravo, pa na kraju nakon što padnete 2-3 puta i prođe nekoliko mjeseci- tek onda uzeti knjigu. Isto tako ne isplati se vrijeme gubiti sa opširnom knjigom i bespotrebnim informacijama i podacima kad to sve imate u dobro sastavljenoj skripti. To je u biti prvi korak (informiranje i nabavljanje prave literature) koji je po meni jednako važan kao i sam proces učenja koji slijedi nakon njega.

Što se tiče nabavljanja materijala za učenje tu imate nekoliko opcija... posuditi knjige od starijih kolega, kupiti u ekonomatu (naravno samo knjige) ili kupiti sve u kopirnici preko puta faxa (mala napomena da pripazite dobro tamo što uzimate da ne završite sa nekoliko stotina stranica nepotrebnih ili zastarjelih materijala). Sve zakone koji vas zanimaju i koji su vam potrebni možete naći na internetu na stranici Narodnih Novina ili na stranici zakon.hr na kojoj su pročišćeni tekstovi zakona (preporučujem ovu drugu varijantu).

Nakon što ste naučili i pripremili gradivo za određeni ispit ono što vas sigurno sljedeće zanima su rokovi tj. kada možete izaći na ispit i koliko često možete izlaziti na isti ispit u slučaju da ne prođete. Svima nam je cilj zaraditi prolaznu ocjenu na onom pečatu kojeg svaki profesor lupa po praznim stranicama indeksa. Pravilo je da možete polagati ispit kad ga formalno „odslušate“ tj. kad završe predavanja iz tog predmeta (iako je moguće i polaganje „na crno“ tj. odgovaranje predmeta i prije nego je odlušan ili prije nego je rješena prethodna godina. To se radi u dogovoru na konzultacijama sa nekim profesorima koji to dozvoljavaju, ali uglavnom na višim godinama...). Kada sam ja upisao  2008 godine bio je na snazi dvosemestralan okvir predavanja što je značilo da predavanja počinju u 10. mjesecu, traju do 6. mjeseca iduće godine i tek onda možete polagati te predmete. Ono što je vama sada na snazi jest jednosemestralni sistem, što znači da predavanja iz polovice predmeta traju od 10. mjeseca do kraja siječnja i vi možete već u veljači izaći na ispit iz tih „odlušanih“ predmeta (dakle već u drugom mjesecu, a ne kao prije tek u šestom). Druga polovica godine starta u ožujku i traje do lipnja (drugi semestar). Dakle rokovi za odslušane predmete su vam sljedeći:

1.      veljača (redoviti ispitni rok .. od 1.2 – 28.2)

2.      sredinom travnja (izvanredni rok: traje tjedan dana)

3.      lipanj/svibanj (redoviti ispitni rok .. od 15.6-15.7)

4.      rujan (redoviti ispitni rok  .. od 1.9-30.9)

5.      dekanski rok ukoliko ga dekan odobri (početkom ili sredinom listopada, traje tjedan dana)

6.      sredinom prosinca (izvanredni rok: traje tjedan dana)

Npr. ispit iz Rimskog prava koje vam je u prvom semestru prve godine možete polagati već početkom veljače. Ukoliko ga ne položite prijavite ga krajem veljače (kod redovitih ispitnih rokova moguće je 2 puta izaći isti ispit –ali uvjet je da prođu dva tjedna od pada prvi put do ponovnog izlaska).  Ukoliko ga i tad ne položite onda imate odmah sredinom travnja izvanredni rok na kojem možete pokušati još jedan put. I tako redom (samo pripazite jer je četvrti put na ispitu komisija)...   Moram napomenuti da izvanredni studenti nisu vezani ovim rokovima nego mogu prijavljivati ispite kada god žele (s obzirom da ih oni nisu dužni „odslušati“). Ima također i jedan način da redoviti student koristi sve moguće rokove, a to je da mu prosjek ocjena bude minimalno 4.0 i da riješi sve ispite u tekućoj godini. Onda se dogodine preda u referadi zahtjev za tzv. „ubrzani studij“ i na sljedećoj godini možete položiti neki predmet već u prosincu, a da vaši kolege i dalje slušaju predavanja iz tog predmeta i čekaju veljaču ili čak lipanj za polaganje. Sve ispite naravno prijavljujete/odjavljujete na Internetu preko studomata koristeći svoje korisničko ime i šifru koju će vam dati na fakultetu.

Što se tiče plaćanja fakulteta - sadašnje stanje je da svi studenti koji upišu prvu godinu studiraju besplatno (uz naravno plaćanje samo troškova upisa, cca 350kn). Prije koju godinu pisao se je prijemni ispit sa pitanjima iz hrvatskog jezika, povijesti, filozofije i logike i kombinirao sa ocjenama iz srednje škole. Nakon toga sastavila bi se rang lista pristupnika, a najboljih  120 su bili oslobođeni plaćanja, a ostali pa sve zaključno do 270.og na listi (to je naime, kvota redovitih studenata koje PFS upisuje) su plaćali puni iznos školarine u iznosu od cca 7000kn. Danas se prijave na fakultete vrše preko internetske stranice „postani student“ ,a obvezan preduvjet je polaganje državne mature. Svi brucoši imaju besplatnu prvu godinu. Za vas je važno da dajete godinu u roku jer je plaćanje sada po ECTS bodu. Svaki predmet vam je bodovno isti i nosi 8 ECTS bodova, što bi značilo da ukoliko prenesete samo jedan ispit u sljedeću akademsku godinu plaćate 8 x „cijena boda“ (a ona se utvrđuje svake godine). Sve dok rješavate godinu za godinom studirate besplatno ! Evo i savjeta studentima koji imaju solidan prosjek (oko 4.00) – obavezno pratite stranicu Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta i prijavite se za državnu stipendiju A kategorije (za 10% najboljih studenata na godini) – naravno, ukoliko ne primate nijednu drugu od npr. vaše općine ili grada. Iznos državne stipendije ukoliko je dobijete iznosi 500kn za studente koji žive kod kuće, 700kn za studente u studentskim domovima i 800kn za studente koji nisu iz Splita, a žive u stanu. U svakom slučaju svi ćemo se složiti da bilo kakva stipendija za vrijeme studiranja uvijek dobro dođe.

Još jedna stvar koja je i korisna i zanimljiva za vrijeme studiranja je svakako neki oblik studentskog aktivizma. Pod time mislim na članstvo u nekakvoj grupi ili udruzi kojoj je djelatnost nešto što vas zanima i čime ćete kvalitetno ispuniti svoje vrijeme, upoznati ljude sa istim interesima, a na kraju krajeva moći to i istaknuti u životopisu kada ga budete pisali. S obzirom da studiramo pravo za pretpostaviti je da će nas zanimati nešto iz tog područja. Samo na našem fakultetu imate nekoliko opcija gdje da proširite svoje vidike i steknete  iskustvo– bilo to kroz ELSU (Europsku zajednicu studenata prava), kroz Studentski Zbor (predstavničko tijelo studenata, neki članovi sudjeluju i u radu Fakultetskog vijeća), kroz Splitsku Debatnu Uniju (naučite se govorništvu), kroz pisanje članaka za studentski časopis „Nasciturus“ ili volontiranje na Županijskom sudu u Splitu u programu podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela... Izbora ima, a na vama je da odlučite čemu se želite malo ozbiljnije posvetiti.

Međutim, nemojte ponavljati greške većine studenata kojima su se te stvari toliko svidjele i koji su se tome posvetili i previše, a onu glavnu i jedinu obvezu – položiti ispite – su zanemarili. Nažalost studentski aktivizam za njih je postao nešto čime će sebi produžiti studiranje za 1,2,3,4 godine ... U nekim slučajevima to i nije tako pogubno jer vjerojatno ste čuli da je razdoblje studiranja najbolji period u životu, pa zašto ga i ne produžiti!? Evo uzet ću za primjer studenta koji živi u Splitu, kojem roditelji imaju ima vrlo visoka primanja i koji su u odvjetništvu, čeka ga siguran posao nakon fakulteta i za njega nije važno studirao 5,6 ili 7 godina i sa kakvim prosjekom završio fakultet. Međutim, za ogromnu većinu nas ostalih u interesu nam je završiti fakultet u roku, s dobrim ocjenama zbog nekakve stipendije ili kasnijeg zaposlenja i tek kada procijenite da tu jedinu i osnovnu obavezu možete uspješno savladati, tek onda se posvetite nečem drugom. Na Pravnom fakultetu u Splitu je poznato da je druga godina najteža, pa onda treća...tako da bi bilo idealno početi se aktivnije baviti time krajem treće godine kada uostalom imate i dovoljno znanja i iskustva, a ovim radom ga možete još više nadopuniti.

Ono što je također prisutno na našem fakultetu, a smeta većini studenata je neorganiziranost – u svakom pogledu – od termina i mjesta održavanja ispita, do nedolaska profesora na konzultacije, referade sa nekad neljubaznim djelatnicima i kontradiktornim informacijama koje daju, ali to je sve sastavni dio života i iz mojeg gledišta jedna velika životna škola koja vas pripremi na to da budete još snalažljiviji i da uvijek imate nekakav plan B za ono što naumite.

Sve u svemu, budite strpljivi, naučite se biti organizirani jer samo vi raspolažate sa svojim vremenom i odlučujete kako ćete ga iskoristiti – odvojite vrijeme za učenje jer je to vaša jedina obaveza i položite taj ispit koji vam slijedi. Nema ih nego 6-7 godišnje i mislim da svatko prosječno inteligentan može završit fakultet u nekih 5-6 godina bez problema. S materijalne strane gledajući vaši roditelji se odriču u manjoj ili većoj mjeri (ovisno kakva su vam primanja) i ulažu u vas, a vi u godinu dana ne možete dati par ispita... Ne ponašajte se neodgovorno i prema sebi i prema njima i koristeći ove savjete dođite do diplome na Pravnom fakultetu – vrlo cijenjene diplome, budite priznati u društvu i krenite u bolju budućnost.  Isto tako, sjetite se da ići na fakultet ne znači samo naučiti i proći ispit. Budite kolegijalni i komunikativni. Postanite što bolji pravnik i stručnjak i svojim znanjem kasnije pridonesite da svijet bude bolje, sređenije i sretnije mjesto za sve nas – a najvažnije od svega, važnije od toga da budete dobar pravnik, poznat sudac ili tražen odvjetnik je to da svakim danom kroz svaku svoju odluku, postupak i radnju..bilo na fakultetu ili nakon fakulteta – budete ljudi !

Lijep pozdrav

 Player 777