Predsjedni?ka inauguracija na mjestu gdje je po legendi u�arenom krunom okrunjen veliki hrvatski borac za pravdu dodatno obvezuje trg vratiti gradu i gra?anima,
a to onda svakako uklju?uje i pravo na prosvjed pred ustanovama predstavni?ke demokracije.....

Tre?i predsjednik Republike od neovisnosti Ivo Josipovi? ujedno je i tre?i predsjednik koji ?e prisegnuti na javnom prostoru zagreba?koga Trga svetog Marka, koji je ve? stolje?ima politi?ko sredi�te Hrvatske. U tamo�njoj su crkvi sv. Marka prisezali gradski suci, zastupnici i banovi. U zgradi Sabora prisegnuo je i prvi predsjednik prve hrvatske republike Vladimir Nazor, a prvi koji je predsjedni?ku zakletvu polo�io na samome javnom prostoru trga bio je prvi predsjednik neovisne Hrvatske Franjo Tu?man s kojim je takva tradicija inauguracija i zapo?ela.

?injenica da je Markov trg stolje?ima stvarno i simboli?ko sredi�te hrvatske demokracije dodatno je odredila aktualni karakter prostora na kojemu je u 21. stolje?u na snazi zabrana svakog demonstriranja.

Odluku o zabrani donijela je Vlada Ive Sanadera 2004. godine te su od tada svi�poku�aji prosvjeda na trgu sprije?eni. Od tada je trg poslu�io tek kao pozornica govoru biv�eg ameri?koga predsjednika Georgea W. Busha te za jednokratnu opernu izvedbu. Te iznimke potvr?uju tezu da su navodni sigurnosni razlozi zabrane tek puka izlika. Jasno je da je antidemokratska zabrana mirnoga demonstriranja� na trgu motivirana isklju?ivo spre?avanjem prosvjeda pred nosom Vlade i Sabora. Unato? tome formalna zabrana nije na primjer sprije?ila incident kada se 2008. godine neki prosvjednik autom doslovno zaletio u vrata saborske zgrade.

Svojevremena nastojanja gra?anske inicijative ''Matija Gubec'' da se takva zabrana ukine nisu nai�la na odjek, pa odluka za posljedicu ima da se danas na� trgu ne odvija nijedna manifestacija niti se one poti?u. Tako taj drugi najstariji zagreba?ki trg umjesto �ivosti i optimizma sada zra?i represijom.

Za razliku od danas, Markov je trg je kroz pro�lost bio mjesto intenzivne interakcije. Upravo se tamo od 1256. godine odr�avao i Markov sajam. Zlatna bula Bele IV. striktno navodi da se sajam odnosno ''sve?ani trg odr�ava dva dana u tjednu, to jest u ponedjeljak i ?etvrtak, i da je osim toga svakoga dana trg svakida�nji''.

Uz crkvu koja je krajem 19. stolje?a jedva spa�ena od ru�enja, arhitekturom samoga trga dominiraju dvostoljetna banska pala?a i zgrada parlamenta. Sabor je izgra?en kao vladina pala?a nakon prvoga arhitektonskog javnog natje?aja u Zagrebu, a na trgu je novcem koji je Kristofor Stankovi? dobio na lutriji u Be?u izgra?eno i prvo zagreba?ko kazali�te na mjestu kojega je danas Gradska vije?nica.

Unato? stoljetnoj tradiciji lokacije mo?i, ?injenica da je Gornji grad politi?ko sredi�te zemlje tek je u novije vrijeme bitnije utjecala na karakter same plohe trga. Znatni dio dvadesetoga stolje?a trg je doslovno bio parkirali�te za potrebe tamo�njih institucija. Prvi slu�beni vladin automobil koji se nazivao ''zemaljskim'', parkiran je pred banskom pala?om od 1912. godine. Bio je marke Austro-Daimler i ko�tao je otprilike kao dvokatnica u Zagrebu, a kupiti ga je dao ban Slavko Cuvaj.

Ba� ?e taj Cuvajev auto biti popri�te i prvoga politi?kog atentata u modernoj hrvatskoj� povijesti kada je na bana u Mesni?koj ulici pucao i proma�io Luka Juki?. Taj ?e ?in imati i kratkoro?ne posljedice na vladin vozni park budu?i da je dotada�nji ''upravlja?'', kako se nazivalo slu�benoga voza?a i kojega je Vlada jedva na�la, nakon atentata dao ostavku ne �ele?i nositi glavu u torbi. Lokacija atentata ubrzo ?e postati i sam Markov trg na kojem je iste godine navodno jo� jednom neuspje�no pucano na Cuvaja, a navodni atentator Stjepan Planin�ak na licu mjesta izvr�io je samoubojstvo. Prvi uspjeli atentat dogodio se ve? idu?e 1913. godine kada je atentator Stjepan Doj?i? u Markovoj crkvi ubio bana Ivana Skerlecza. Tom je prilikom sama crkva bila deskarirana pa ju je trebalo ponovo posvetiti. Zadnji i neuspje�ni politi?ki atentat na trgu bilo je raketiranje Banskih dvora 1991. godine od strane JNA.

Doga?aj s najve?im smrtnim ishodom koji se dogodio na Markovom trgu do danas su ostale ''Srpanjske �rtve'' iz 1845. godine. S prozora ku?e ma?arona Tadije Feri?a na uglu Markova trga i Mleta?ke ulice oglasio se prvi hitac koji je potaknuo pokolj tijekom demonstracija na kojima su se sukobili ma?aroni i simpatizeri Narodne stranke, a na potonje je pucala vojska. Ubijeno je petnaest osoba.

Obnova Markove crkve zavr�ena je pro�le godine, a sam je trg obnovljen 2006. godine, no bez javnoga natje?aja. Praksa da se za neke va�nije gradske javne prostore ne raspisuju javni natje?aji rezultira uglavnom neostvarenim potencijalima i umanjenom kvalitetom prostora. Primjerice, na trgu koji je izme?u ostaloga i sredi�te turisti?koga interesa, ne postoje ni klupe. Obnova nije tematizirala ni pitanje spomenika koji je �stolje?ima stajao ispred crkve- pred ju�nim je portalom isprva stajao stup srama, a po?etkom 18. stolje?a postavljen je barokni �stup s Marijinim likom koji je zbog tro�nosti uklonjen 1869. godine.

Trg je kroz povijest samo jednom mijenjao ime. Nakon atentata u beogradskoj skup�tini imenovan je u ?ast Stjepana Radi?a, a povijesno ime vra?eno mu je 1990. godine.

''Za razliku od proto?nosti i prolaznosti ulica, trgovi ozna?uju mjesto zadr�avanja i�trajanja'', kako bi rekao Radovan Ivan?evi?. Hrvatsko kaskanje za demokratskim standardima na�alost ograni?ava pravo na grad pa danas u slu?aju Markova trga svako zadr�avanje ve? godinama isklju?uje pravo na mirni prosvjed.

Obzirom na svoju ulogu kao pozornica za polaganje prisege predsjednika Republike, trg bi upravo u tome smislu trebao biti potpuno u slu�bi javnosti. Inauguracija na mjestu gdje je po legendi u�arenom krunom u velja?i 1573. godine okrunjen veliki hrvatski borac za pravdu Matija Gubec na neki na?in dodatno obvezuje trg vratiti gradu i gra?anima, a to onda svakako uklju?uje i pravo na prosvjed pred ustanovama predstavni?ke demokracije.

�

�

Vi�e na : http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/zabranjeni-trg