Razmišljate li ikada kakav je život preko Velike bare? Mislite li da oni žive lagodan život kakav je nam je prezentiran iz pera brojnih scenarista ili je njihova borba gora nego borba nas koji rujemo put prema toliko željenoj Europi misle?i da ?e nas to spasiti od sebe samih?
Razmišljate li ikada kakav je život preko Velike bare? Mislite li da oni žive lagodan život kakav je nam je prezentiran iz pera brojnih scenarista ili je njihova borba gora nego borba nas koji rujemo put prema toliko željenoj Europi misle?i da ?e nas to spasiti od sebe samih? Ili možda spadate u veliku ve?inu Hrvata koji misle da su Amerikanci naprosto užasno glupa, umjetno stvorena nacija apsolutno ne vrijedna prou?avanja, iako u biti niti jedno u životu nisu vidjeli nijednog Amerikanca, a kamoli razmijenili par rije?i sa njima? Je li vas zaintrigirao po?etak? Moram odmah na po?etku re?i da ovo ipak nije wannabe znanstveno – sociološka analiza niti nas Hrvata, a još manje Amerikanaca (iako je cijeli ?lanak o njima). Dok sam ga pripremala, pomislila sam na to da ovu temu povežem sa velikom Krizom. No, ?inilo mi se da je to ipak preširoko, a moje kompetencije premalene za takvo nešto, iako je sigurno da se korijeni krize mogu tražiti i u fenomenu o kojem ?itate. I tako se dogodilo da je ?lanak pripremljen, a da ni sama ne znam kako da vam ga prezentiram, a još manje kako da vas zainteresiram za ovaj problem. No, evo pokušat ?u jednostavnim pitanjem: Što mislite da se treba dogoditi da ostane bez onoga što imate u životu? Da si više na možete priuštit kavu u Periske, nove rebe, ?izme, patike, laptop, playstation? Kako bi bilo da vaša obitelj bankrotira? Malo stariji posjetitelji ovog portala sada ?e se nasmijati mome neznanju, jer u biti…po hrvatskom pravu obitelj ne može bankrotirati! Ovo jer m o j pokušaj da vas zainteresiram! Kada zamislite kako bi bilo da sve izgubite, lakše ?ete razumjeti tisu?e ameri?kih obitelji koji se nalaze u toj situaciji. Ovaj tekst pregled je predavanja koji je ameri?ka profesorica sa Pravnog fakulteta Sveu?ilišta Harvard, Elizabet Warren, održala u gostuju?i na sveu?ilištu Berkeley u Kaliforniji 2007.godine, dakle prije nego što je Kriza službeno zahvatila svijet. Ova profesorica jedan je od najžeš?ih kriti?ara ameri?ke kreditne politike i velika zagovornica pomo?i malom ?ovjeku u borbi protiv najja?e kapitalisti?ke mašinerije u svijetu – ameri?kog gospodarsko – politi?kog sistema. A ovaj je ?lanak samo jedan od niza pokušaja kojim ?e vas uredništvo Nasciturusa pokušati odvojiti od vaših knjiga i proširiti vam obzore na brojna životna podru?ja, kad ?e vaši profesori u tome ne uspijevaju.
Ono što je znakovito za rad profesorica Warren jest da ona predvi?a potpuni kolaps srednje klase u Americi, ukoliko njen državni aparat nastavi ovim putem. Tvrdi da se ameri?ko društvo sve više i više iskristaliziralo u dvije klase: siromašnu, u kojoj su pripadnici siromašne klase ?iji su i roditelji tu bili i koji se nisu uspjeli uspeti, ali i veliki broj onih obitelji koji se nisu uspjeli održati u srednjoj klasi, a ?iji su roditelji tamo pripadali 70tih godina prošlog stolje?a. Sa druge strane nalazi se viša klasa: oni koji su bogati i oni koji nisu bankrotirali. ?ini vam se malo pretenciozno one koji nisu bankrotirali smatrati bogatima? ?ini se ipak, to sve više postaje ameri?ka stvarnost. No, pogledajmo kako je Warren došla do ovoga zaklju?ka.
Predavaju?i, izme?u ostaloga, pravo bankrota, ova je profesorica jednom krenula u istraživanje uzroka bankrota u ameri?koj srednjoj klasi sa namjerom da raskrinka te lijene, nesposobne ljude koji su samo nagomilali dugove nerazumnim trošenjem, prevelikim snovima, a sada žele da ih porezni obveznici iz toga izva?e. I tako se naša profesorica našla u situaciji da je, kao i ogroman broj osoba, uvidjela koliko je njeno razmišljanje utemeljeno na predrasudama i koliko je u biti bila u krivu.
No, po?imo od po?etka. Da bi nam pokazala kako je došla do te spoznaje, odvela nas je u 1970. gdje se, po njenim rije?ima, dogodila najve?a ekonomska promjena u drugoj polovici 20.stolje?a: majke su ušle na tržište radne snage sa punim radnim vremenom. To je imalo zna?ajnu posljedicu: obitelj koja je prije imala jedan, sada odjednom ima dva dohotka (pla?e). Pa to je super, zar ne? Tako je i ona pomislila i pretpostavila da bi obitelji 2003. trebale imati daleko više novca. No, prevarila se. Naime, prema podacima koje je prikupila u radu, obitelji sa jednim dohotkom iz 1970. odvajale su 11% svog dohotka na štednju. Moderne obitelji nisu uspijevale uštedjeti ništa. Dapa?e, ne samo da nisu štedjele, nego su se našle u dugu uzrokovanom kreditnim karticama na ?ije je otpla?ivanje odlazilo 15% mjese?nog dohotka! Zna?i, moderna je obitelj potrošila: dvostruko ve?i dohodak, 11% štednje i 15% otišla u dug. I onda si je ona, naravno, postavila pitanje: Na što odlazi novac? Vjerovali ili ne, tu je u punom smislu na svjetlo došao izri?aj: Big brother te gleda! Naime, otkrila je da Federalna vlada ima podatke o svemu što Amerikanci kupuju i to preko 100 godina unazad! I tako je po?ela uspore?ivati izdatke za odje?u, hranu, ku?anske aparate i automobile, jer je bila pod predrasudom da ljudi naprosto previše troše i da ih je konzumerizam izjeo. Rezultati su bili šokantni: na svaku od ovih stavki trošilo se daleko manje nego prije trideset godina (pri ?emu je u ra?un ukalkulirana inflacija)! Naprimjer, za odje?u moderni Amerikanci troše 32% manje novca nego prije 30 godina!Tada je po?ela dublje ?eprkati, a iš?eprkala je ovo: ra?uni za kredit za ku?u porasli su za 76%, za zdravstveno osiguranje 74%, za poreze 25%, skrb za djecu 100% a automobile 53%. Profesorica Warren primijetila je tri zanimljive stvari: prvo: pošto je majka radila, više nije imao tko skrbiti za djecu, što je nužno stvorilo potpuno novi trošak skrbi za djecu, drugo: izdaci za zdravstveno osiguranje pove?ali su se basnoslovno, a sve više Amerikanaca ne dobiva dostatnu zdravstvenu njegu i tre?e: automobili se pojavljuju u obe grupe. Ipak, objašnjenje je jednostavno: izdatci za automobila jeftiniji su jer se automobil koristi u prosjeku dvije godine duže nego prije, a troškovi popravka zna?ajno su opali, me?utim, majka koja radi zahtjeva i prijevoz do posla, prijevoz do trgovine, bolnice i obitelji su odjednom potrebna dva automobila. Ono što je dodatno optere?ivalo obitelj sa dva dohotka bila je ?injenica da izdaci koji su se smanjili nisu bili fiksni i ukoliko se obitelj našla u nov?anim problemima, mogla ih je lako smanjiti. Nažalost, tako nije sa ratom kredita, zdravstvenog osiguranja ili poreza. No, tereti za modernu obitelj tu na prestaju: ona primje?uje da obitelj iz 70. ima „skriveni resurs“ – dodatnog ?lana obitelji koji može iza?i na tržište rada. Naime, ukoliko se otac, koji je u pravilu radio, razbilo ili umro, majka bi se zaposlila i obitelj je i dalje imala onoliko koliko u prije: jedan dohodak. Danas, ukoliko se itko od majke ili oca razbili, obitelj sa dva dohotka postaje obitelj sa jednim i više nije u mogu?nosti da pla?a sve ono što mora platiti. No, ni tu nije kraj novim teretima. Naime, ameri?ko zdravstveno osiguranje usvojilo je novu paradigmu: Što prije, što bolesnije! Evo kratko objašnjenje genijalne paradigme: prije 30 godina majka ja nakon poro?aja imala pravo u bolnici besplatno ostati 5 dana. Moderna majka ima 24 sata. Sistem je jednostavan: operiraj i potari! Naime, teret post-operativne skrbi, osiguravaju?e ku?e prebacile su sa bolnica na obitelj kako bi se uštedjelo što više novca. Ukoliko itko u obitelji postane bolestan, majka izostaje sa posla da bi skrbila o njemu sve dok ne ostane bez posla. I tako se obitelj hrva sa sustavom koji postaje još gori kad bude potrebno djecu ubaciti u obrazovni sustav. E, tu stvari postaju još zanimljivije! Prije 30 godina Amerikanci su smatrali da je završena srednje škola dovoljna za opstanak u srednjoj klasi. Danas, dva puta više Amerikanaca smatra da je slijetanje na mjesec lažirano, nego što ih misli da se u srednjoj klasi može opstati sa sveu?ilišnom diplomom! Što to zna?i za obitelj sa djecom? Ne samo da moraju dodatno platiti dje?ju vrti? što prijašnje obitelji nisu morale, nego moraju platiti još i 4 godine sveu?ilišta! A zanimljive su i cijene tog obrazovanja. Državni dje?ji vrti? i Chicagu košta dva puta više nego Sveu?ilište u Illinoisu!
I tako nas ova profesorica polako vodi prema zaklju?ku: tri su glavna uzroka bankrota obitelji u Americi:
1. Gubitak posla najmanje jednog ?lana obitelji
2. Zdravstveni problem u obitelji
3. Raspad obitelji: bilo smrt ili razvod
90% obitelji koje su na sudu zatražile da ih se proglase bankrotiranim imale su najmanje jednu od ovih okolnosti, 50% našlo se u dvije, a 20% bilo je suo?eno sa sve tri! Stoga profesorica zaklju?uje: oni koji imaju sre?u da izbjegnu ove životne nevolje postaju dio bogatije klase, a oni koji bankrotiraju propadaju u siromašnu klasu i tako, malo po malo, dolazi do erozije srednje klase u Americi koja se dijeli na dva sve više udaljena pola.
Ono što mene najviše brine je jedan globalni trend slijepog kopiranja Amerike. Dok budete sve više u?ili ove mrske pravne predmete, primje?ivat ?ete sve ve?i utjecaj ameri?kog prava ( najve?i u KPPu kojeg ?emo svi ubrzo osjetiti). O utjecaju kojeg mali i veliki ekrani, uklju?uju?i brzi Internet imaju na naš svakodnevni život izlišno je uop?e govoriti. Kuda idemo? Što za mene zna?e sve one stvari koji si sada mogu priuštiti, što je za mene život kojeg vodim? Postoji li šansa da se, uskoro, i mi suo?imo sa ovakvim problemima? Vjerujem da da. Ve? sada sve više i više pla?amo za fakultete. Ameri?ki model. Sve je više i više privatnih zdravstvenih osiguravaju?ih ku?a. Ameri?ki model. Pla?amo skoro sve bolni?ke usluge. Ameri?ki model. Tko kaže da nam i obitelji uskoro ne?e financijski propadati po ameri?kom modelu?
Snimku predavanja profesorice Warren možete pogledati klikom na sljede?i link:
http://www.youtube.com/watch?v=akVL7QY0S8A
*“Zamka dvaju dohodaka“ prijevod je naslova knjige profesorice Warren koju je ona napisala upravo o ovoj temi.
By astraea
< « | » > |
---|
NOVOSTI SA FAXA
- Poziv za prijavu: SEA Staff week Sustainable Finance za nastavno osoblje
- AKCIJA DARIVANJA KRVI
- Bradata aukcija – POZIV STUDENTIMA NA EDUKATIVNI STAND-UP NASTUP
- Odluka Povjerenstva – mobilnost nastavnog osoblja
- SMOTRA SVEUÄŚILIĹ TA U SPLITU
- 12 MINUTA ZA 3 ŽIVOTA – Informiraj se o darivanju krvi i spasi nekome život