Ukidaju se i školarine, a uvode upisnine koje ne smiju biti više od 3200 kuna, odnosno 60 posto prosje?ne pla?e u državi........
Fakulteti se mogu pozdraviti sa školarinama, a profesori s ocjenama koje su desetlje?ima davali studentima. Radikalne promjene ponu?ene u tri reformska zakona upravo izašla iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u javnu raspravu, predvi?aju ukidanje školarina na svim razinama studija, uklju?uju?i poslijediplomske, te broj?anih ocjena.
Predava?ima ?e vjerojatno trebati neko vrijeme da se priviknu na nove ocjene: A, B, C, D, E, F i FX, pri ?emu je po?etna izvanredna, a zadnja jednaka sadašnjoj jedinici. U Ministarstvu objašnjavaju da je rije? o promjeni reguliranoj europskim pravilima, a radi lakše usporedbe studenata. Umjesto školarina, fakulteti ubudu?e mogu ra?unati isklju?ivo na zakonom dopuštene takse, odnosno administrativne pristojbe ili upisnine. One, me?utim, ne smiju biti ve?e od 60 posto prosje?ne pla?e u državi.
Drugim rije?ima, od studenata klasi?ne harmonike na Sveu?ilištu u Puli više se ne?e mo?i ubirati godišnja školarina od 18 tisu?a kuna, ve? samo upisnina, ne viša od 3200 kuna. Da se upisnina po?ne primjenjivati ovoga trenutka, studentu klasi?ne harmonike u džepu bi ostalo 14.800 kuna. Ostalim studentima, u slu?aju da se svi fakulteti sada odlu?e za najviši mogu?i zakonom predvi?eni iznos od 60 posto prosje?ne pla?e, u džepu bi ostalo najmanje 2300 kuna. Pod uvjetom da pla?aju najnižu školarinu u državi od 5500 kuna. Donošenje paketa zakona koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti - težak oko ?etiri milijarde kuna na godinu - o?ekuje se do kraja godine, a primjena od po?etka nove akademske godine. Budu li zakoni prihva?eni, ostat ?e zabilježeni po prvom ograni?enju iznosa za školarine koje država zadaje autonomnim sveu?ilištima. Ono što je godinama bolo u o?i studente, a otkad sama snosi troškove školarina za prvu godinu preddiplomskih studija - i državu, jest ?injenica da svaki fakultet samostalno odre?uje iznos školarina. Osim što isti studij ima razli?itu cijenu u Zagrebu i Rijeci nejasno je prema kojim su izra?unima te cijene izvedene.
Primjerice, zašto studij morskog ribarstva u Splitu košta 10 tisu?a kuna, koliko i studij kemije u istome gradu. Ili, zašto zagreba?ki Medicinski fakultet traži 51.240 kuna za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku, a splitski 15 tisu?a kuna za integrirani prediplomski i diplomski dentalne medicine?
Cijene poslijediplomskih studija, koje se zakonom planiraju ograni?iti na maksimalnu prosje?nu pla?u u državi, danas su redom iznad 10 tisu?a kuna. Prema novome ?e, dakle, biti barem upola niže, odnosno ne više od 5300 kuna.
Dio fakulteta pritom, upozoravaju u Ministarstvu, ima sasvim solidne vlastite prihode. Primjer jednoga ekonomskog fakulteta, koji iz državnog prora?una dobiva više od 20 milijuna kuna, pokazuje da fakultet ima gotovo isti iznos vlastitih prihoda, a od studenata ubire još ?etiri milijuna kuna. Drugi, tako?er ekonomski fakultet, ima vlastite prihode dva milijuna kuna više od onih koje dobiva od države, a na školarinama dobiva još 4,6 milijuna kuna, odnosno oko 20 posto ukupnih prihoda. Takve fakultete u krugovima ministarstva nazivaju - »dera?ima«. Za razliku od njih, ima »fakulteta-stru?njaka«, koji zara?uju na osnovu svoje struke. Primjerice, jedan gra?evinski fakultet ostvario je 47 milijuna kuna vlastitih prihoda, a od školarina tek oko 650 tisu?a kuna, odnosno jedan posto ukupnih sredstava s kojima raspolaže.
U prijedlozima zakona o sveu?ilištu, visokom obrazovanju i znanosti niz je novosti, a jedna s kojom ?e se teže složiti sveu?ilišta su - izjedna?avanje stru?nih i sveu?ilišnih preddiplomskih studija. Od idu?e godine posve bi isti status imao student upisan na Tehni?ko veleu?ilište i onaj na Prometnom fakultetu, jer bi oba nakon tri godine mogla nastaviti diplomski studij. Zakonom se vra?a i prije sedam godina ukinut magistarski studij, odnosno akademski naziv - magistar struke, a ukida se praksa vanjske suradnje unutar jednog sveu?ilišta.
Instituti ?e morati imati i vlastite prihode
Instituti ?e se u budu?e dijeliti na državne i nacionalne, pri ?emu ?e nacionalni morati ostvarivati 20 posto vlastitih prihoda, a državni 40 posto (ostatak ?e im davati država). Ako to ne uspiju, imaju dvije mogu?nosti: pripojiti se mati?nom sveu?ilištu (odnosno fakultetu) ili pripojiti se drugom institutu, bilo nacionalnom, bilo državnom. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, prisiliti ih na usmjeravanje prema gospodarstvu.
Priop?enje MZOS
Pokrenuta javna rasprava o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveu?ilištu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na svojim je mrežnim stranicama otvorilo danas javnu raspravu o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveu?ilištu, koji bi trebali zamijeniti važe?i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Nacrte prijedloga zakona izradila je radna skupina koju ?ine predstavnici sveu?ilišta, javnih znanstvenih instituta, studenata i stru?nih službi ministarstva.
Glavne smjernice na temelju kojih su izra?eni nacrti prijedloga novih zakona uklju?uju okrupnjavanje znanstvenih potencijala, strateško usmjeravanje istraživanja prema gospodarstvu i zaštitu intelektualnog vlasništva proizvedenog u sustavu javno financiranih znanstvenih istraživanja, u?inkovitije upravljanje prora?unskim sredstvima koja se ulažu u znanost i visoko obrazovanje, poboljšane modele upravljanja sveu?ilištima, pove?anje kompetitivnosti kako izme?u pojedinaca, tako i izme?u znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova na nacionalnoj i me?unarodnoj razini sukladno svjetskim standardima, kao i standardima Europske unije.
Vezano uz navedeno, nacrti novih zakona predvi?aju i smanjivanje i pojednostavljivanje administrativnih postupaka u podru?jima znanosti i visokog obrazovanja, te jasnije i izravnije vezivanje prava, dužnosti i odgovornosti svih sudionika sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Pozivamo sve zainteresirane da se aktivno uklju?e u javnu raspravu u cilju dobivanja što kvalitetnijih komentara na nacrte zakona, koji ?e nam omogu?iti daljnja poboljšanja prije upu?ivanja prijedloga zakona u postupak usvajanja. Trajanje javne rasprave predvi?a se do 1. studenog 2010. godine.
Prijedlozi i primjedbe se mogu uputiti na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuÄŤili JavaScript Ova e-mail adresa je zašti?ena od spam robota, nije vidljiva ako ste isklju?ili JavaScript .
File | File size |
---|---|
![]() |
191 Kb |
![]() |
282 Kb |
![]() |
216 Kb |
< « | » > |
---|
NOVOSTI SA FAXA
- Poziv za prijavu: SEA Staff week Sustainable Finance za nastavno osoblje
- AKCIJA DARIVANJA KRVI
- Bradata aukcija – POZIV STUDENTIMA NA EDUKATIVNI STAND-UP NASTUP
- Odluka Povjerenstva – mobilnost nastavnog osoblja
- SMOTRA SVEUÄŚILIĹ TA U SPLITU
- 12 MINUTA ZA 3 ŽIVOTA – Informiraj se o darivanju krvi i spasi nekome život