�

Ukidaju se i �kolarine, a uvode upisnine koje ne smiju biti vi�e od 3200 kuna, odnosno 60 posto prosje?ne pla?e u dr�avi........

Fakulteti se mogu pozdraviti sa �kolarinama, a profesori s ocjenama koje su desetlje?ima davali studentima. Radikalne promjene ponu?ene u tri reformska zakona upravo iza�la iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i �porta u javnu raspravu, predvi?aju ukidanje �kolarina na svim razinama studija, uklju?uju?i poslijediplomske, te broj?anih ocjena.

Predava?ima ?e vjerojatno trebati neko vrijeme da se priviknu na nove ocjene: A, B, C, D, E, F i FX, pri ?emu je po?etna izvanredna, a zadnja jednaka sada�njoj jedinici. U Ministarstvu obja�njavaju da je rije? o promjeni reguliranoj europskim pravilima, a radi lak�e usporedbe studenata. Umjesto �kolarina, fakulteti ubudu?e mogu ra?unati isklju?ivo na zakonom dopu�tene takse, odnosno administrativne pristojbe ili upisnine. One, me?utim, ne smiju biti ve?e od 60 posto prosje?ne pla?e u dr�avi.

�

Drugim rije?ima, od studenata klasi?ne harmonike na Sveu?ili�tu u Puli vi�e se ne?e mo?i ubirati godi�nja �kolarina od 18 tisu?a kuna, ve? samo upisnina, ne vi�a od 3200 kuna. Da se upisnina po?ne primjenjivati ovoga trenutka, studentu klasi?ne harmonike u d�epu bi ostalo 14.800 kuna. Ostalim studentima, u slu?aju da se svi fakulteti sada odlu?e za najvi�i mogu?i zakonom predvi?eni iznos od 60 posto prosje?ne pla?e, u d�epu bi ostalo najmanje 2300 kuna. Pod uvjetom da pla?aju najni�u �kolarinu u dr�avi od 5500 kuna. Dono�enje paketa zakona koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti - te�ak oko ?etiri milijarde kuna na godinu - o?ekuje se do kraja godine, a primjena od po?etka nove akademske godine. Budu li zakoni prihva?eni, ostat ?e zabilje�eni po prvom ograni?enju iznosa za �kolarine koje dr�ava zadaje autonomnim sveu?ili�tima. Ono �to je godinama bolo u o?i studente, a otkad sama snosi tro�kove �kolarina za prvu godinu preddiplomskih studija - i dr�avu, jest ?injenica da svaki fakultet samostalno odre?uje iznos �kolarina. Osim �to isti studij ima razli?itu cijenu u Zagrebu i Rijeci nejasno je prema kojim su izra?unima te cijene izvedene.

Primjerice, za�to studij morskog ribarstva u Splitu ko�ta 10 tisu?a kuna, koliko i studij kemije u istome gradu. Ili, za�to zagreba?ki Medicinski fakultet tra�i 51.240 kuna za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku, a splitski 15 tisu?a kuna za integrirani prediplomski i diplomski dentalne medicine?
Cijene poslijediplomskih studija, koje se zakonom planiraju ograni?iti na maksimalnu prosje?nu pla?u u dr�avi, danas su redom iznad 10 tisu?a kuna. Prema novome ?e, dakle, biti barem upola ni�e, odnosno ne vi�e od 5300 kuna.

Dio fakulteta pritom, upozoravaju u Ministarstvu, ima sasvim solidne vlastite prihode. Primjer jednoga ekonomskog fakulteta, koji iz dr�avnog prora?una dobiva vi�e od 20 milijuna kuna, pokazuje da fakultet ima gotovo isti iznos vlastitih prihoda, a od studenata ubire jo� ?etiri milijuna kuna. Drugi, tako?er ekonomski fakultet, ima vlastite prihode dva milijuna kuna vi�e od onih koje dobiva od dr�ave, a na �kolarinama dobiva jo� 4,6 milijuna kuna, odnosno oko 20 posto ukupnih prihoda. Takve fakultete u krugovima ministarstva nazivaju - �dera?ima�. Za razliku od njih, ima �fakulteta-stru?njaka�, koji zara?uju na osnovu svoje struke. Primjerice, jedan gra?evinski fakultet ostvario je 47 milijuna kuna vlastitih prihoda, a od �kolarina tek oko 650 tisu?a kuna, odnosno jedan posto ukupnih sredstava s kojima raspola�e.

�

U prijedlozima zakona o sveu?ili�tu, visokom obrazovanju i znanosti niz je novosti, a jedna s kojom ?e se te�e slo�iti sveu?ili�ta su - izjedna?avanje stru?nih i sveu?ili�nih preddiplomskih studija. Od idu?e godine posve bi isti status imao student upisan na Tehni?ko veleu?ili�te i onaj na Prometnom fakultetu, jer bi oba nakon tri godine mogla nastaviti diplomski studij. Zakonom se vra?a i prije sedam godina ukinut magistarski studij, odnosno akademski naziv - magistar struke, a ukida se praksa vanjske suradnje unutar jednog sveu?ili�ta.

Instituti ?e morati imati i vlastite prihode

Instituti ?e se u budu?e dijeliti na dr�avne i nacionalne, pri ?emu ?e nacionalni morati ostvarivati 20 posto vlastitih prihoda, a dr�avni 40 posto (ostatak ?e im davati dr�ava). Ako to ne uspiju, imaju dvije mogu?nosti: pripojiti se mati?nom sveu?ili�tu (odnosno fakultetu) ili pripojiti se drugom institutu, bilo nacionalnom, bilo dr�avnom. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, prisiliti ih na usmjeravanje prema gospodarstvu.

�

Attachments:

File	File size
Zakon o sveu?ili�tu	191 Kb
Zakon o visokom obrazovanju	282 Kb
Zakon o znanosti	216 Kb