Ukidaju se ocjene i školarine

 

novi sustav ocjenjivanjaUkidaju se i školarine, a uvode upisnine koje ne smiju biti više od 3200 kuna, odnosno 60 posto prosječne plaće u državi........

Fakulteti se mogu pozdraviti sa školarinama, a profesori s ocjenama koje su desetljećima davali studentima. Radikalne promjene ponuđene u tri reformska zakona upravo izašla iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u javnu raspravu, predviđaju ukidanje školarina na svim razinama studija, uključujući poslijediplomske, te brojčanih ocjena.


Predavačima će vjerojatno trebati neko vrijeme da se priviknu na nove ocjene: A, B, C, D, E, F i FX, pri čemu je početna izvanredna, a zadnja jednaka sadašnjoj jedinici. U Ministarstvu objašnjavaju da je riječ o promjeni reguliranoj europskim pravilima, a radi lakše usporedbe studenata. Umjesto školarina, fakulteti ubuduće mogu računati isključivo na zakonom dopuštene takse, odnosno administrativne pristojbe ili upisnine. One, međutim, ne smiju biti veće od 60 posto prosječne plaće u državi.

 


Drugim riječima, od studenata klasične harmonike na Sveučilištu u Puli više se neće moći ubirati godišnja školarina od 18 tisuća kuna, već samo upisnina, ne viša od 3200 kuna. Da se upisnina počne primjenjivati ovoga trenutka, studentu klasične harmonike u džepu bi ostalo 14.800 kuna. Ostalim studentima, u slučaju da se svi fakulteti sada odluče za najviši mogući zakonom predviđeni iznos od 60 posto prosječne plaće, u džepu bi ostalo najmanje 2300 kuna. Pod uvjetom da plaćaju najnižu školarinu u državi od 5500 kuna. Donošenje paketa zakona koji reguliraju sustav visokog obrazovanja i znanosti - težak oko četiri milijarde kuna na godinu - očekuje se do kraja godine, a primjena od početka nove akademske godine. Budu li zakoni prihvaćeni, ostat će zabilježeni po prvom ograničenju iznosa za školarine koje država zadaje autonomnim sveučilištima. Ono što je godinama bolo u oči studente, a otkad sama snosi troškove školarina za prvu godinu preddiplomskih studija - i državu, jest činjenica da svaki fakultet samostalno određuje iznos školarina. Osim što isti studij ima različitu cijenu u Zagrebu i Rijeci nejasno je prema kojim su izračunima te cijene izvedene.

Primjerice, zašto studij morskog ribarstva u Splitu košta 10 tisuća kuna, koliko i studij kemije u istome gradu. Ili, zašto zagrebački Medicinski fakultet traži 51.240 kuna za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku, a splitski 15 tisuća kuna za integrirani prediplomski i diplomski dentalne medicine?
Cijene poslijediplomskih studija, koje se zakonom planiraju ograničiti na maksimalnu prosječnu plaću u državi, danas su redom iznad 10 tisuća kuna. Prema novome će, dakle, biti barem upola niže, odnosno ne više od 5300 kuna.

Dio fakulteta pritom, upozoravaju u Ministarstvu, ima sasvim solidne vlastite prihode. Primjer jednoga ekonomskog fakulteta, koji iz državnog proračuna dobiva više od 20 milijuna kuna, pokazuje da fakultet ima gotovo isti iznos vlastitih prihoda, a od studenata ubire još četiri milijuna kuna. Drugi, također ekonomski fakultet, ima vlastite prihode dva milijuna kuna više od onih koje dobiva od države, a na školarinama dobiva još 4,6 milijuna kuna, odnosno oko 20 posto ukupnih prihoda. Takve fakultete u krugovima ministarstva nazivaju - »deračima«. Za razliku od njih, ima »fakulteta-stručnjaka«, koji zarađuju na osnovu svoje struke. Primjerice, jedan građevinski fakultet ostvario je 47 milijuna kuna vlastitih prihoda, a od školarina tek oko 650 tisuća kuna, odnosno jedan posto ukupnih sredstava s kojima raspolaže.

 

U prijedlozima zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti niz je novosti, a jedna s kojom će se teže složiti sveučilišta su - izjednačavanje stručnih i sveučilišnih preddiplomskih studija. Od iduće godine posve bi isti status imao student upisan na Tehničko veleučilište i onaj na Prometnom fakultetu, jer bi oba nakon tri godine mogla nastaviti diplomski studij. Zakonom se vraća i prije sedam godina ukinut magistarski studij, odnosno akademski naziv - magistar struke, a ukida se praksa vanjske suradnje unutar jednog sveučilišta.

Instituti će morati imati i vlastite prihode


Instituti će se u buduće dijeliti na državne i nacionalne, pri čemu će nacionalni morati ostvarivati 20 posto vlastitih prihoda, a državni 40 posto (ostatak će im davati država). Ako to ne uspiju, imaju dvije mogućnosti: pripojiti se matičnom sveučilištu (odnosno fakultetu) ili pripojiti se drugom institutu, bilo nacionalnom, bilo državnom. Cilj je, kako navode u Ministarstvu, prisiliti ih na usmjeravanje prema gospodarstvu.

 

Priopćenje MZOS

Pokrenuta javna rasprava o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na svojim je mrežnim stranicama otvorilo danas javnu raspravu o nacrtima prijedloga zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.

Nacrte prijedloga zakona izradila je radna skupina koju čine predstavnici sveučilišta, javnih znanstvenih instituta, studenata i stručnih službi ministarstva.

Glavne smjernice na temelju kojih su izrađeni nacrti prijedloga novih zakona uključuju okrupnjavanje znanstvenih potencijala, strateško usmjeravanje istraživanja prema gospodarstvu i zaštitu intelektualnog vlasništva proizvedenog u sustavu javno financiranih znanstvenih istraživanja, učinkovitije upravljanje proračunskim sredstvima koja se ulažu u znanost i visoko obrazovanje, poboljšane modele upravljanja sveučilištima, povećanje kompetitivnosti kako između pojedinaca, tako i između znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova na nacionalnoj i međunarodnoj razini sukladno svjetskim standardima, kao i standardima Europske unije.

Vezano uz navedeno, nacrti novih zakona predviđaju i smanjivanje i pojednostavljivanje administrativnih postupaka u područjima znanosti i visokog obrazovanja, te jasnije i izravnije vezivanje prava, dužnosti i odgovornosti svih sudionika sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Pozivamo sve zainteresirane da se aktivno uključe u javnu raspravu u cilju dobivanja što kvalitetnijih komentara na nacrte zakona, koji će nam omogućiti daljnja poboljšanja prije upućivanja prijedloga zakona u postupak usvajanja. Trajanje javne rasprave predviđa se do 1. studenog 2010. godine.

Prijedlozi i primjedbe se mogu uputiti na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Attachments:
FileFile size
Download this file (Zakon o sveucilistu_27 09 2010 .pdf)Zakon o sveučilištu
191 Kb
Download this file (ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU - ZADNJA VERZIJA.pdf)Zakon o visokom obrazovanju
282 Kb
Download this file (Zakon o znanosti_27 09 2010 .pdf)Zakon o znanosti
216 Kb