Nasciturus Forum

a ja molim pomoć za ovo dolje:


i pitanje 15. saiko - big joe- promjenjivost statuta na primjeru prava mjerodavnog za stjecanje vlasništva.
ne kužim ga.... pliz netko

Članak 7.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen, odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj posla odnosno pravne radnje.

Oblik pravnih akata

Članak 7. uređuje pitanje mjerodavnog prava za oblik (formu) pravnog posla odnosno pravne radnje, i u tom pogledu vrijedi standardno opće pravilo locus regit actum (mjesto vlada činom): to pravilo izražava shvaćanje da je za vanjski oblik (formu) pravnih akata mjerodavno pravo mjesta gdje je pravni akt sklopljen odnosno poduzet.
Članak 7. priznaje važenje pravila locus regit actum ( pravilo je iz teorije statuta prešlo u mpp i opće je prihvaćeno u svim državama ), i to fakultativno, jer će pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika biti pravovaljani: bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta (lex loci actus), bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje (lex causae). Ukratko rečeno, pravni posao odnosno pravna radnja bit će pravovaljani ako je uvažena forma koju za njih propisuje bilo lex loci actus, bilo lex causae.
S obzirom na formulaciju ZRSZ « ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno ...» moguća su i drugačija rješenja ( izuzetci ).

1. U obiteljskim odnosima dva su izričito predviđena slučaja za koje vrijedi pravilo locus regit actum kao obvezatno (obligatorno): oblik braka i oblik usvojenja. Naime, prema čl. 33. ZRSZ za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta, odnosno države gdje se brak sklapa (lex loci celebrationis), a prema čl. 44/4 ZRSZ za oblik usvojenja mjerodavno je pravo gdje se usvojenje zasniva.

2. Kad je riječ o nasljednim odnosima, u čl. 31. ZRSZ fakultativna primjena pravila locus regit actum ima svoje specifičnosti u pogledu oblika oporuke, jer je mjerodavno čak šest alternativnih prava (uz lex loci actus, u obzir dolazi još i domovinsko pravo oporučitelja, pravo njegova prebivališta, pravo njegova boravišta, pravo RH, a za nekretnine i pravo mjesta gdje se nekretnina nalazi). Oporuka će biti valjana u pogledu oblika ako odgovara propisima bilo kojeg od tih navedenih prava.

3. Što se tiče ugovornih odnosa, od općeg pravila locus regit actum izuzimaju se oni ugovori koji se odnose na nekretnine (čl. 21. ZRSZ). Oblik i formalnu valjanost ugovora o nekretninama uređuje lex rei sitae, tj. pravo mjesta (države) gdje se nekretnina nalazi.

4. Kao daljnja iznimka od općeg pravila locus regit actum pojavljuju se i diplomatsko-konzularne forme pravnih akata, posebice kada ovi organi sudjeluju u sklapanju brakova, obavljanju poslova skrbništva, sastavljanju oporuke ili ovjeravanju isprava – odredbe ZRSZ čl. 102-105.

PZ prihvaća pravilo locus regit actum na isti način kao i ZRSZ – lex loci actus i lex causae, a pravilo locus regit actum prihvaćeno je i u ZM, ZČ, ZOMZP.

nadam se da sam pomogla

Nadležnost

Opću međ. nadležnost ( polje primjene ratione persone ) BUI utvrđuje na temelju tuženikova prebivališta na području država članica neovisno o tuženikovom državljanstvu i bez obzira gdje tužitelj prebiva. Postoje izuzetci od navedenog pravila - odredbe prema kojima :
- tuženik može biti tužen udržavi članici u kojoj nema prebivalište
- tuženik mora biti tužen bez obzira na svoje prebivalište u predmetima isključive nadležnosti
- slučajevi sporazuma o sudskoj nadležnosti
- slučajevi prešutne prorogacije

Posebne nadležnosti ( alternativne nadležnosti ): - utvrđuju se zbog uske veze predmeta spora s određenim državnim područjem ili zbog davanja procesne prednosti tužitelju

Osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici: - određuje predmete u kojima osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici – vrijedi samo za državu članicu u kojoj tuženik nema prebivalište

1. a) ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora ( izuzev ugovora oradu ), pred sudom mjesta gdje je obveza izvršena ili treba biti izvršena ; - nadležnost mjesta izvršenja ugovora
b) za svrhe ove odredbe, ako drugačije nije ugovoreno, mjesto je izvršenja obveze: - autonomna definicija mjesta izvršenja međunarodnih kupoprodajnih ugovora i međ.ugovora o pružanju usluga
- u slučaju prodaje robe, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru roba isporučena ili treba biti isporučena,
- u slučaju pružanja usluga, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru usluga izvršena ili treba biti izvršena.
c) primjenjuje se odredba pod (a), ako se ne primjenjuje odredba pod (b);

2. ako se radi o predmetu uzdržavanja, pred sudom mjesta gdje ovlaštenik uzdržavanja ima prebivalište ili redovno boravište, ili u slučaju uzdržavanja o kojem se odlučuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadležan za takav postupak, osim ako se ta nadležnost zasniva samo na državljanstvu jedne od stranaka; - nadležnost u predmetu uzdržavanja – određuje se dodatna procesna zaštita ovlaštenika uzdržavanja - nadležnost određena prema mjestu prebivališta ili redovnog boravišta ovlaštenika uzdržavanja tj. tužba se može na području države s kojom je ovlaštenik najbliže povezan a ne u državi tuženikova prebivališta

3. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili sličnim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka, pred sudom mjesta gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena – nadležnost u predmetu izvanugovorne odgovornosti za naknadu štete - bez obzira radi li se o subjektivnoj ili objektivnoj odgovornosti

4. ako se radi o tužbi radi naknade štete ili za uspostavljanje prvotnog stanja koja se temelji na djelovanjima koja podliježu kaznenom postupku, pred kaznenim sudom pred kojim je takav postupak pokrenut, ukoliko je taj sud po svom pravu nadležan za građanskopravne predmete;- nadležnost za adhezijska postupke - u kaznenom postupku odlučuje se o građanskopravnoj odgovornosti za naknadu štete optuženog prema oštećenom

5. ako se radi o sporovima nastalim iz djelovanja podružnice, agenture ili drugih poslovnih mjesta, pred sudom mjesta gdje se te nalaze; - nadležnost za podružnice

6. ako je ta osoba u svojstvu osnivača, trustee ili korisnika trusta, koji je osnovan po zakonu ili na osnovi pravnog posla u pismenom obliku ili usmeno uz pismeno uvjerenje, pred sudom države članice gdje trust ima sjedište;

7. ako se radi o sporu o plaćanju spašavanja tereta i pružanja pomoći, koje se traži za takve poslove, pred sudom u čijoj nadležnosti je teret ili odgovarajuće potraživanje vezano uz teret:
a) bilo zaplijenjeno radi osiguranja plaćanja, ili
b) moglo biti zaplijenjeno ali je za to dato jamstvo ili drugo osiguranje;
ta se odredba primjenjuje samo ako se tvrdi da tuženi ima pravo na teretu ili ima potraživanja na teretu ili da je imao takva prava u času spašavanja ili pružanja pomoći.

Daljnje posebne nadležnosti BUI :

- nadležnost po uskoj povezanosti tužbenih zahtjeva uz pretpostavku da tuženik ima prebivalište na području države članice

Ako se više osoba zajedno tuži, tužba se može podnijeti pred sudom na čijem području ima prebivalište jedan od tuženika, ako su zahtjevi tako usko povezani da je opravdano zajedno o njima postupati i odlučivati radi izbjegavanja rizika nepomirljivih odluka donesenih u odvojenim postupcima;

- nadležnost u predmetu potrošačkih ugovora – propisana radi veće zaštite prava potrošača ( utvrđuje se posebna nadležnost i ograničava mogučnost sporazuma o nadležnosti )

Tužba potrošača protiv druge ugovorne stranke može se podići ili pred sudovima države članice na čijem području ta ugovorna stranka ima prebivalište, ili pred sudovima države članice na čijem području potrošač ima prebivalište.
Tužba druge ugovorne strane protiv potrošača može se podići samo pred sudovima države ugovornice na čijem području potrošač ima prebivalište.
Ove odredbe su kongetne naravi no od njih se ipak može odstupiti stranačkim sporazumom o nadležnosti ali samo pod određenim pretpostavkama.

- nadležnost u pojedinačnim ugovorima o radu – štiti se posloprimac ( utvrđuje se posebna nadležnost i ograničava mogučnost sporazuma o nadležnosti )

Poslodavac s prebivalištem u državi članici može biti tužen:

1.pred sudovima države članice u kojoj prebiva, ili

2.u drugoj državi članici:

(a) pred sudovima mjesta gdje posloprimac redovito obavlja rad ili pred sudovima zadnjeg mjesta njegova obavljanja rada, ili
(b) ako posloprimac redovno ne obavlja ili nije redovno obavljao rad u nijednoj državi, pred sudovima mjesta gdje se nalazi ili se je nalazilo poslovno mjesto koje je zaposlilo posloprimca.

Poslodavac može podnijeti tužbu samo pred sudovima države članice u kojoj posloprimac prebiva.
Ove odredbe su kongetne naravi no od njih se ipak može odstupiti stranačkim sporazumom o nadležnosti ali samo pod određenim pretpostavkama.

za razumjevanje promjenjivosti statuta na primjeru vlasništva moraš razumjeti kako utjeće promjrnjivost statuta na završene i trajne situacije pa će ti biti jasnan i primjer
Promjenjivost statuta

Pod promjenjivošću statuta podrazumijeva se pojava koja se javlja kada za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja na kojem se zasniva poveznica, što može utjecati na promjenu mjerodavnog prava. Primjenjuje se isto kolizijsko pravilo, no mijenjaju se okolnosti na kojima se zasniva poveznica. Npr. mijenja se državljanstvo, državna pripadnost broda, prebivalište, mjesto gdje stvar leži..

Takva se pitanja javljaju samo ako se mjerodavno pravo određuje pomoću navedenih i drugih promjenjivih, a ne dakle stalnih poveznica. Ta podjela- stalne i promjenjive poveznice- zasniva se na (ne)mogućnosti njihove promjene. Dok se prethodno navedene poveznice (npr. državna pripadnost broda) mogu mijenjati, s druge strane stalne su poveznice mjesto gdje nekretnina leži, mjesto zaključenja braka, mjesto gdje je nastala šteta. Kod tih stalnih, kao i kod onih trenutno djelujućih poveznica- mjesto zaključenja braka, mjesto osnovanja pravne osobe, mjesto gdje je šteta nastala- a priori je isključena problematika conflits mobiles. Kod njih nema uopće mogućnosti upućivanja na neko drugo pravo.



1. Opća rješenja
Promjenjivost statuta rješava se analognom primjenom pravila o rješavanju promjena kolizijskih pravila legis fori. Razlika između te dvije vrste promjenjivosti: kod promjenjivosti kolizijskih pravila, radi se o 2 zakona istog zakonodavca, s tim što jedan zakon zamjenjuje drugi, dok je kod promjenjivosti statuta riječ o 2 zakona različitih zakonodavaca koji ostaju na snazi na svom području, a pitanje je samo koji od njih od određenog časa treba primjenjivati.

U svakom konkretnom slučaju treba utvrđivati o kakvim se vrstama situacija radi- o tzv. završenim pravnim situacijama, trajnim pravnim situacijama ili o situacijama koje tek nastaju (jednako kao i kod promjena kolizijskih pravila legis fori).

Na završene pravne situacije, ni promjenjivost statuta ni kasnija promjena kolizijskog pravila ne utječu. Na njih se primjenjuje pravo po kojem su nastale, tj. priznaju se i po novom pravu. Ovdje je riječ o stalnoj tj. trenutno djelujućoj poveznici.

Npr. Ako je brak što se tiče oblika zaključenja valjano zaključen po pravu koje se primjenjivalo na oblik braka u tom relevantnom času, brak će se i kasnije smatrati valjanim, iako se promijenilo mjerodavno pravo za oblik braka.

Kod nas zabrana retroaktivnosti (neretroaktivno važenje) i određivanje stupanja na snagu i prijelaznih i završnih odredbi.

Ako kolizijsko pravilo uređuje trajne situacije pravni nastanak te situacije određuje mjerodavno pravo koje je u tovrijeme važilo a ako dođe do promjene statuta učinci takve pravne situacije ocjenjuju se po novom od časa te promjene.

2. Posebna rješenja
Katkada se u vezi s promjenom statuta javljaju tehnički problemi prilagođavanja, kao npr. u bračnoimovinskim odnosima pri prijelazu iz sistema spajanja dobara na sistem bračne stečevine. Smatra se da se nastale pravne odnose, koji se ne mogu supsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuđivati po ranijem pravu po kojem su valjano nastali. Na jednak način treba ocijeniti i: učinci poligamnog braka, što se tiču uzdržavanja i nasljeđivanja, prosuđuju se nakon što su bračni drugovi stekli npr. HR državljanstvo i dalje po njihovom osobnom stautu na osnovi kojeg su valjano zaključili poligamni brak. Daljnji razlog odstupanja od primjene prava na osnovi načela tempus regit actum (pravo koje je vrijedilo u vrijeme poduzimanja radnje) jest načelo priznanja prava što su stečena po ranijem mjerodavnom pravu (statutu). Npr.: Osoba ne gubi stečenu poslovnu sposobnost promjenom državljanstva.

jel mi može netko odgovoriti kada postoji isključiva nadležnost hr.suda???
postoji razlika u odgovoru big joa i jade skripte!!!hvala

Koje je pravo mjerodavno za ugovore o iskorištavanju brodova. - PZ

Na ugovore o pomorskim plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.

Iznimno na ugovore o iskorištavanju brodova primjenjuje se ovaj Zakonik:
1) na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovoga Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u Republici Hrvatskoj,
2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika

Supsidijarno mjerodavno pravo za ugovore o iskorištavanju brodova
Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.
Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorima o iskorištavanju brodova, primjenjuju se:
1) pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen – za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana,
2) pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik – ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika,
3) odredbe ovoga Zakonika – na ugovor o tegljenju.
Na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (način krcanja i predaje tereta, računanje vremena za stojnice i prekostojnice, način plaćanja vozarine i sl.) primjenjuje se, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene.

Utječe li litispendencija pred stranim sudom na litispendenciju pred sudom RH.

U slučaju litispendencije pred stranim sudom, sud RH samo prekida postupak i to na zahtjev stranke uz ispunjenje slijedećih pretpostvaki : - kumulativno ispunjenih – sud RH prekida postupak ali ne odbacuje tužbu – nastavak postupka pred sudom RH ovisi o načinu okončanja postupka pred stranim sudom i može li se strana odluka priznati u RH

a) ako je ranije pred stranim sudom pokrenut postupak – vrijeme pokretanja spora ocjenjuje se prema pravu države u kojoj se postupak vodi tj. za sporu u RH po domaćem pravu a za spor u drugoj državi po pravu te druge države

b) ako se radi o sporu za čije suđenje ne postoji isključiva nadležnost suda RH – pet vrsta sporova obiteljskopravnih

c) ako postoji uzajmanost – ako bi strani sud također prekinuo postupak da je postupak u istoj p.stvari ranije započeo u RH

Litispendencija – postojanje parnice ( spora koji je u tijeku ) pred stranim sudom o istoj pravnoj stvari i između istih stranaka.

Navedite pretpostavke za priznanje strane odluke o osobnom statusu državljanina države odluke.

Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) državljanina države odluke priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja nepostojanja negativnih pretpostavki : - posebni reducirani sustav priznanja strane sudske odluke koja se odnosi na osobni status ( razni osobni i obiteljski odnosi ) državljanina države odluke – tim sustavom u obzir se uzimaju interesi državljana države odluke a državi odluke omogućava se da uvećoj mjeri svojim pravom riješi osobni status svojih državljana

1.isključive nadležnosti suda ili drugog tijela RH
2.protivnost domaćem javnom poretku
3.uzajamnost

Dakle prilikom priznanja strane sudske odluke kojom se rješava osobni status državljana države odluke preispituju se ove pretpostavke :

1. pravomoćnost strane sudske odluke
2. sudjelovanje u postupku
3. postojanje druge domaće ili strane sudske odluke

isključiva nadležnost - u bosniću 2 su nabrojani članci pa pogledaj

Nema potrebe pisati pitanja s ovog roka, jer su baš sva bila iz Big Joea. Prolaznost je bila poprilično velika. Profesorica je toliko dobra, da stvarno, ako ste naučili, nema šanse da padnete. Traži da se gradivo razumije, što otprilike znači da nema koristi od štrebanja pitanja napamet, pa preporučam ipak da se pročitaju knjige prije skripte. Na usmenom je prvo pitanje sajko, malo opširnije nego na usmenom, ali opet sve iz big joe... Meni je ovo zadnji ispit bio, sad . Sretno svima!

od 15. do 19. studenoga 2010. godine (za apsolvente).
a Ispiti se prijavljuju od 25. do 29. listopada 2010. godine.

jeli se isplati ic na predavanja iz ovog predmeta ??

nije,mozda na koje vjezbe,ali uglavnom ne.a i predavanje bude jedan put mjesecno,barem je tako bilo prosle godine

dali se ovaj predmet treba dolazit na predavanja i vježbe kad počmu s obzirom na to da prof. zapisuje na predavanjima?

njegova predavanja znaju bit jako naporna, ako baš pratis i sve mogu ti bit od koristi. on je lani zapisiva tu i tamo al svi su na kraju dobili potpis. tako da ne tribas ustvari, jedino ako će sad bit neke promjene

misec dana ali stvarno predanog i koncentriranog i svakodnevnog višesatnog rada
sretno

haške konvencije moraš znati nabrojati (puni naziv) i godinu donošenja. od konvencija koje moraš naučiti jesu newjorška, rimska konvencija i uredba vijeća.

Hvala

POVIJESNI DIO
1. Bartolus de Saxoferato ( kad i gdje je djelovao i osnovne teze)
2. dvi sudske presude vezano za kvalifikaciju (ODG:Bartholo i Tennesse)
3. moderne tendencije u rjesavanju situacija s medunarodnim obiljezjem

OPCI INSTITUTI
1. Haske konvencije (naziv i godinu)
2. kolizijska pravila (o njima i vrste)
3. sve o poveznici prebivaliste (i razlika u poimanju te poveznice u mpp-u kontinentalne Europe u odnosu na common law)
4. uloga procesnog i materijalnog javnog poretka u mpp-u
5. izbjegavajuca klauzula i oblici
6. renvoi ( definirat, obrazlozit i pretpostavke za njegov nastanak)
7. objasnit nacelo iura novit curia u kontekstu primjene po ZRSZ

PRAVO STRANACA
1. kome se i za koje svrhe po ZS izdaje putni list
2. za koje se svrhe po ZS strancu moze odobriti privremeni boravak u RH
3. kako ZS normira rad stranaca temeljem radne dozvole (tko odlucuje o radnim dozvolama i kako, tko je moze traziti i od koga, sto je potrebno priloziti, kako prestaje vaziti)
4. koji zakon i na koji nacin normira stjecanje nekretnina od strane stranaca u RH?

Molim neku dobru dušu da mi pomogne oko literature (uvik ista pitanja, sorry). Sve sam ode više manje pročitala i malo sam zbunjena oko ovih skripti od Big Joea i Jade. Jesu li one same dovoljne za spremit ispit ili se koriste čisto kao pomoć uz knjige, ili su samo za pismeni ne usmeni Čula sam neke kolege kako pričaju o skriptama, da se po njima polaže, nije mi jasno jer svaka ima 50ak stranica, to mi ne izgleda dovoljno. Help!

i za pismeni i usmeni su, učiš iz njih i knjiga. doduše po sajku samo neke stvari

Hvala vidim i po prethodnim postivima da vas je većna kombinirala knjige i skripte... ne slušam više ćakule po faxu

bilo šta ti može pitat. i tu joj stoji ispit pa zna pogledat ono šta nisi baš napisa u ispitu i pitat

na usmenom ispita sve. nemoj dolaziti ako nisi naučio konvencije jer nečeš proći. pročitaj ranije postove i bit će ti jasno.

Jel na usmenom isto treba recitirat članke napamet ili više svojim rječima?

možeš svojim riječima ali moraš znati bit članka i sve bitne elemente znati.

sajko super skripta , 146 str po novoj knjizi ! ako nesto nije jasno u big joa slobodno zavirite

ovako ja san citala prvo ovu skriptu od sajka i to zakljucno sa 90m str , nakon toga san ucila big joa , tribalo mi je doslovno 7 dana , na knap , ali san stigla , na sajka san izgubila 15ak dana citajuci , ako van je grozan taj opci dio citajte po bosnicu 1, uglavnom prosla san i dobila cak 4 , profa nije losa , stvarno , samo tribate kuzit sta govorite a ne bubetat napamet, nista doslovno ne morate govorit , super je ako mozete lipo svojim ricima ! eto ljudi sritno!

Pitanja s 21.2. :
1. opci dio
a) objasnite problem promjenjivosti statuta, te navedite opca rjesenja
b) objasnite procesni javni poredak
c) objasnite izbjegavajucu klauzulu i oblike te klauzule
d) objasnite odredjivanje mjerodavnog prava u slucaju nejedinstvenog pravnog poretka, po ZRSZ

2. pravni polozaj stranaca
a) ZVDSP - pravo stranaca na stjecanje vlasništva nekretnina u RH
b) ZS - u kojim slucajevima se izdaje putni list za stranca
c) ZRSZ - pravo stranaca da se koriste institutom siromaskog prava

3. posebni dio
a) ZRSZ - koje je pravo mjerodavno za izvanugovornu odgovornost za stetu
b) PZ - koje je pravo mjerodavno za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zaposljavanju clanova posade broda?
c) ZM - koje je pravo mjerodavno za ucinak obveze akceptanta trasirane mjenice i izdatnika vlastite mjenice?

4. mgpp i arbitraza
a) ZRSZ - nadleznost suda RH u sporovima o zakonskom uzdrzavanju djece
b) ZRSZ - sto je perpetuatio iurisdictionis i kako je reguliran ZRSZ- om?
c) NYK - navedite pretpostavke koje dovode do odbijanja priznanja i ovrhe stranog arbitraznog pravorijeka, a na koje sud pazi po sluzbenoj duznosti?
d) ZA - polje primjene

5. europ. medjun privatno i procesno pravo
a) Rimska konvencija:
aa) navedite i objasnite "izbjegavajucu klauzlu" koju sadrzi konvencija
ab) moze li temeljem Konvencije za ugovor biti mjerodavno hrv pravo?
b) Ureda vijeća (EZ) br 44/2001
ba) kako se odredjuje "prebivaliste pravnih osoba"?
bb) primjenjuje li se uredba na arbitrazu? objasnite odgovor


eto, to su bila pitanja. prof je jako korektna i ugodna, daje sansu i naravno da mozete govorit svojim rijecima a ne ko papige iz skripti recitirat - mislim, bit clanka morate znat i koristit terminologiju, ali je na vama da li cete ispit bubetat napamet ili nekako sve povezat. ovaj drugi nacin je dugotrajniji ali je i bezbolniji ja osobno nisam mislila da ce stavit bas tri pitanja iz sajka na pismenom, tako da ga i nisam ponavljala za taj dan, i pisala sam svojim rijecima i bilo je dobro! inace - nama je svima dala sansu koju su pisali da i odgovaramo ali je isto naglasila da je svjesna da ucimo iz skripti ali da trazi osnovno shvacanje glavnih instituta i da se ne zavaravamo ako mislimo da cemo proc jer znamo nabrojat podjele.
uglavnom, sve pohvale prof i da - prof najnormalnije daje prebacivanje ispita - dapace, to se i ne radi preko nje nego preko referade (iz prve ruke informacija sretno svima

_________________
Accordingly, a "genius" is often merely a talented person who has done all of his or her homework. (T.Edison)

To je sve stvar izbora, po čemu misliš učit. Ja sam sve kupila, obe knjige od Bosnića, Sajka, skripte od big joea i jade skinila sa neta (obe čisto radi usporedbe), jedino zakone i konvencije nisam kupovala. I sve mi je koristilo pri učenju, vidit ćemo rezultate za koji dan...

A jel mi može neko reć u kojoj predavaonici se piše pismeni?? Tnx!

okej,a sajko i dvi bosniceve knjige sadrze drukcije gradivo znaci ?
jer san cula da bosnic 1 i bosnic 2 ili sajko ? a onda opet da neko uci iz sve 3...pa san malo confused.

Većinom isto gradivo (samo je B. 1 i 2 masu jednostavniji za učit), ali ipak neke stvari moraš znat isključivo po Sajku, ima i dodatnih stvari koje fale u Bosniću. Po meni je najbolje kombinirat sve knjige. Ja Sajka spremam po pitanjima iz skripte, knjiga mi je tu čisto radi razumijevanja i povezivanja, neke stvari su malo zbucane po skriptama.
Možda bi bilo bolje da ti da savjet neko ko je položija ispit, ja prekosutra izlazim prvi put pa se ne usudim reć šta je najpametnije, jer ni sama ne znam iz prve ruke

Sve 3 su bitne.
Bosnić 1 i 2 sadrže cijeli zrsz i komentar članaka.
Ono šta se uči iz Sajka je opći dio- prvih 13 članaka iz zrsz koji su opisani i u Bosniću. Ali u sajku je to opširnije napisano i prof traži da se nauči iz Sajka.
Ja sam učila iz knjiga, samo sam prelistala skripte i čine mi se kao dobre za ponavljanje.
Po meni je iz skripti najbolje pogledat koja pitanja se vrte iz konvencija, uredbe, ZA i ZS tako da ne moraš učit cijele.

okej,hvala ti,onda cu sve 3 i gotovo .

opći dio
a) Huber, nizozemska škola, učenje o sukobu prava
b) haške konvencije koje su na snazi
c) procesni javni poredak
d) izraz locus regit actum, dva primjera iz zrsz

pravni položaj stranaca
a) koje tijelo i na koji rok izdaje odobrenje za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji
b) pod kojim će se uvjetima strancu odobriti ulazak u RH
c) siromaško pravo

posebni dio
a) ugovorni imovinski odnosi bračnih drugova, mjerodavno pravo
b) pravna i posl. sposobnost fizičke osobe
c) zosozp - mjerodavno pravo za ugovor o osiguranju u zračnom prometu
d) pz- što se ocjenjuje prema pravu države čiju pripadnost brod ima

međ. procesno pravo, arbitraža
a) opća međ. nadležnost u izvanparničnom postupku
b) perpetuatio iurisdictionis, kako je reguliran zrsz-om
c) nadležnost za odlučivanje o posvojenju
d) za- tužba za poništaj pravorijeka

europsko pravo
a) rimska konvencija
aa) cijepanje ugovornog statutua
ab) polje primjene mjerodavnog prava za ugovor
b) uredba vijeća br. 44/2001.
ba) zašto se bu1 naziva dvostrukom konvencijom
bb) dopušta li uredba zaključivanje neisključivih sporazuma o nadležnosti

Abondazieri, hvala za pitanja!
Nego, kakva je bila prolaznost i kad su bili rezultati, jal htjela prof. mozda pitati isti dan?
Sta je pitala na usmenom?

Usmeni je bio isti dan jer nas je bilo malo,prolaznost je bila dobra,pitanja su ko i sa pismenog,samo profesorica želi da razumijete šta pričate,a ne samo da je nabubetano napamet,Sajka treba dobro znat,prethodno pitanje,promjenjivost statuta i ostalo,neke je vraćala uredbu i NYK,za par dana,jedna cura je odg sa mnom,nije znala ni rimsku ni nyk,dobila je dva,ostalo je znala...

Šta je je profa je dobra, ja nisam prošla usmeni, ali bome nisam ni naučila kako triba. Samo pokušajte izbjeć ovu definiciju prethodnog pitanja iz skripte "....su pravni odnosi iz dispozicije materijalne norme legis cause i postavljaju se tek kad je kolizijsko pravilo uputilo na mjerodavno strano materijalno pravo". diže joj se kosa na glavi na nju, odmah će vas zaustavit, govori da ne kuži zašto joj svi to govore jer to nije tako, zašto samo kad upućuje na strano pravo, može li uputit na domaće, ovo ono...

- povijesni dio
- izvori- podjela na unutarnje i vanjske; šta je sa zakonima koje je sklopila bivša SFRJ
- vrste kolizijskih pravila
- struktura kolizijskih pravila
- od poveznica- državljanstvo samo primjena čl. 11 i 12 ZRSZ; prebivalište ; redovno boravište; autonomija stranaka
- izbjegavajuća klauzula
- kvalifikacija
- renvoi
- prijevarno zaobilaženje prava
- prethodno pitanje
- prilagođavanje
- primjena stranog prava (čl. 13 ZRSZ)- koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrdit sadržaj mjerodavnog prava; strano pravo i pravni lijekovi;
- kako utječe promjena prava na primjenu mjerodavnog prava- promjenjivost statuta
- procesni javni poredak

znaci ,bosnic 1 i 2 ,cile knjige i ovi dil iz sajka...a ma jel u sajku ima sve sto i u bosnicu ,samo teze napisano?jer san cula jedne kolegice da uci samo sajka..znan da san padobranac,ali kad jos neman nista pa da se znan koliko,toliko snac...i koliko triba za ovo naucit...:D

Bosnić ti je zapravo obrazloženi ZRS, po člancima, u nekim stvarima se poklapa sa Sajkom (npr. ranvoa, kvalifikacija, frauduloznost... i te stvari je bolje iz Sajka, vidit ćeš kad kreneš s gradivom).

E a mene zanima jel triba učit skriveni ranvoa? Neko mi je reka da to ne triba ili triba obavezno, nisan skužila. Tnx!!

znaci,moran uzet sve 3 knjige...ok ,hvala !

To ti je najpametnije, al nemoj da te Sajko preplaši, ima 600 stranica, al samo dio će ti tribat.
Kad prođeš gradivo par puta najbolje ti je ponavljat po pitanjima iz skripte od Jade ili Big joea (ima ih u nasc. skriptarnici), jako su detaljna, dosta stvari će ti promaknit ako budeš učila samo po knjigama jer je gradivo jaaaako opširno, iznenadit ćeš se kad vidiš kakve sitnice pita. I sva pitanja na ispitu budu iz tih skripti, sama sam se uvjerila na prošlom roku.

Ja ti ne mogu pomoć s ovim od-do, ali evo ti link na skriptarnicu, tu ćeš nać skripte i u njima dijelove zakona i konvencija tj. pitanja koja trebaš znat (pogledaj skripte big joe i jade).
http://www.nasciturus.com/component/doc ... atno-pravo