Dobro,vodic za brucoše još nije updejtan....
Želite studirati pravo? Želite se bahatiti u društvu svojim poznavanjem Rimskog Prava i prirodnopravnih teorija?
Želite jednog dana pokraj svog imena imati titulu mr. iuris ?
U tom slučaju ovaj tekst je baš za Vas.
Kliknuti na opširnije za ostatak teksta
Bravo za Vas, drago nam je što ste se odlučili postati student Pravnog fakulteta (PF).
Kada netko kaže kako želi studirati na PF-u odmah od neupućenih ljudi možete čuti određene komentare (predrasude) koji najčešće nisu točni, stoga ovdje navodim neke od najčešćih mitova :
Mit I)
Na PF se sve uči napamet, ako ne možeš naučiti napamet knjigu od 500 strana nemoj ići na Pravo.
Ovo je djelomično točno. Iako na pravu postoje određene definicije koje ćete učiti napamet, nitko od Vas ne traži da napamet učite knjige.
Osim toga na višim godinama (II. i III.) ćete logički povezivati činjenice, jer drugačije nećete moći proći ispit.
Onog trenutka kada upoznam osobu koja može napamet od riječi do riječi naučiti knjigu od 500 strana punu pravnih termina i instituta, promijenit ću ovaj tekst, ali do trenutka upoznavanja tog genijalca ovo što pišem stoji.
Mit 2)
Želim zarađivati XY milijuna kuna kao onaj poznati odvjetnik, ili želim biti sudac
Realno gledajući od studenata koji uspiju diplomirati na PF-u, svega par postotaka će otići u odvjetništvo/sudstvo, dok će većina završiti u državnoj upravi ili poduzećima. Nitko nije rekao da baš Vi nećete biti taj poznati odvjetnik/sudac ali ćete se morati
dosta potruditi da biste to uspjeli ostvariti.
Budimo realni, za sve Vas koji ovo čitate to je ipak relativno daleka budućnost.
Mit 3)
Ako završiš pravo cijeli život ćeš morati učiti i biti u toku sa novim zakonima.
Ovo je točno! Zahvaljujući našem zakonodavcu nije neuobičajno da se zakoni svako malo mijenjaju. Ako hoćete čuti jednu poražavajuću statistiku oko 60-70 % zakona koji su bili aktualni dok studirate će biti izmijenjeni do trenutka polaganja vašeg pravosudnog ispita.
Mit 4)
Nemoj ići na pravo, tamo ti predaje onaj Pokrovac/Kačer/ubaci ime teškog profesora
Istina, neki od ispita na PF-u nisu laki za položiti. Međutim ako su ih uspjele već položiti stotine studenata prije Vas, nema razloga da i Vi ne budete jednako uspješni.
Ako ste i dalje za studiranje na pravu, produžite par redaka niže i čitajte.
Koji su uvjeti za upis na PF?
Za upis na:
1) sveučilišni diplomski studij mogu se prijaviti pristupnici koji su završili bilo koju srednju školu u četverogodišnjem trajanju.
2) Upravno-pravni studij mogu se prijaviti pristupnici koji su završili bilo koju srednju školu u četverogodišnjem i trogodišnjem trajanju.
Koji se predmeti boduju za upis?
Za upis se boduju sljedeći predmeti:
Prosječne ocjene općeg uspjeha u srednjoj školi i srednje ocjene iz Hrvatskog jezika, Povijesti i Zemljopisa te završna ocjena matureZa upis u I. godinu na stručni studij mogu se prijaviti pristupnici koji su završili bilo koju srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju.
Odnosno kako stoji u pravilniku o prijemnom ispitu :
Vrednovanje uspjeha pristupnika postignutog u srednjem obrazovanju vrši se na sljedeći način:
Uspjeh u srednjoj školi utvrđuje se na temelju prosječnog općeg uspjeha u svim razredima srednje škole i uspjeha na završnom ispitu, a dobiveni rezultat dijeli se s brojem elemenata na temelju kojih je zbroj utvrđen.
Uspjeh u srednjoj školi iz hrvatskog jezika, povijesti i zemljopisa utvrđuje se na temelju uspjeha u svim razredima srednje škole, a dobiveni rezultat dijeli se s brojem elemenata na temelju kojih je zbroj utvrđen.
Prosječni uspjeh iz srednje škole i uspjeh iz hrvatskog jezik, povijesti i zemljopisa množi se s 10 (deset), a dobiveni rezultat predstavlja broj bodova koji se pristupniku priznaje za uspjeh u srednjoj školi.
.
Što je to Razredbeni postupak?
Razredbeni postupak je fini naziv za prijemni ispit. Na prijemnom ispitu se pismenim putem procjenjuje Vaše znanje iz hrvatskog jezika s književnošću, povijesti, filozofije i logike. Ispit se provodi zaokruživanjem točnih odgovora na postavljeno pitanje, piše se kemijskom olovom, svako brisanje i korektiranje NIJE DOZVOLJENO, te Vam u tom slučaju zadatak neće biti bodovan.
Što mi je sve potrebno za prijemni?
Kemijske olovke x 2 (sigurno ne biste htjeli da Vam na prijemnom kemijska prestane raditi); dokumenti u kojem se nalazi Vaša slika poradi utvrđivanja identiteta.
Da li se isplati ići pripremne tečajeve?
Zavisi o Vašoj prijašnjoj školi. Ukoliko ste bili gimnazijalac mislim da Vam nije potrebno ići na njih, radije sjednite i ponovite po starim knjigama iz srednje škole, a novac potrošite na nešto korisnije.
Ukoliko dolazite iz neke druge škole, to bi vam možda moglo pomoći.
Iz čega je najbolje učiti za prijemni?
Testovi su bazirani na knjigama za gimnaziju tako da preporučam da učenje bazirate na njima. Dio ispita iz povijesti i Hrv. jezika je vrlo opsežan, dok su filozofija i logika nešto jednostavniji.
Za Filozofiju bi bilo najbolje koristiti knjigu Povijest filozofije, autora Borisa Kalina (mislim), te knjigu Logika 1, autora Ivana Kovačića (tako nešto).
Pitanja na prijemnom iz hrvatskog su obično podijeljena u dva dijela (40:60), gramatika-jezik, te književnost. Povijest je zbilja široka i jednako kao iz hrvatskog jezika na povijest otpada 20 pitanja.
Filozofija je obično koncipirana na iznošenju poznatih citata, za koje morate odrediti jednog od navedenih filozofa. Nekad se zalomi i koji pravac iz filozofije, te naravno i predstavnik.
Logika, jednako kao i filozofija, ima 10 pitanja na prijemnom ispitu. Sva pitanja iz logike su isključivo teorijska tako da je vježbanje zadataka nepotrebno.
Da li ima ikakva korist od zbirke sa ispitnim pitanjima?
Baš i ne, ona se nije mijenjala u zadnjih 7-8 godina i na prijemnom će se pojaviti možda 1-2 pitanja iz nje. Najveća korist je u tome sto ćete vidjeti kakav tip pitanja će biti na prijemnom ispitu i bit će te psihički mirniji. Nemojte se preplašiti jer su pitanja u onoj knjižici obično teza nego pitanja na prijemnom.
XY mi tvrdi da posjeduje ispite koji će biti na prijemnom i voljan mi ih je prodati???!
Nemojte nasjedati takvim pričama. U najboljem slučaju dobit ćete prošlogodišnje ispite, a u najgorem ćete baciti novac uzalud. Ispit od prošle godine može biti relativno koristan, neka pitanja se zadnjih 3,4 godina stalno vrte tako da ga ne bi bilo loše pogledat ali je nedovoljno učiti isključivo po tom komadu papira.
Sami ispiti se kopiraju nekoliko sati prije prijemnog ispita, tako da je uistinu teško doći do njih.
se mogu saznati datum i vrijeme razredbenog ispita?
Točan datum i vrijeme održavanja razredbenog ispita za sveučilišni diplomski studij bit će utvrđen naknadno i objavit će se na Web stranici
http://www.pravst.hr i oglasnoj ploči PF.
Koliko bodova mi je potrebno za upad (koliki je prag)?
Prag je 55 bodova od kojih je potrebno postići najmanje 30 bodova na pismenome, međutim nemojte se zamarati sa tim podatkom. U Vašem je interesu da postignete sto veći broj bodova da bi ste se mogli upisati na teret MZOŠ.
Koliko bodova je potrebno da bih upao bez plaćanja?
Prema rezultatima sa prošlogodišnjeg prijemnog osobe na rang-listi od rednog broja 1 (sa 103 boda) do rednog broja 127 (sa 81 bodom) stekli su pravo na upis u statusu studenta koji studira uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Svake godine ova brojka varira, no možete očekivati da će te upasti ako budete do rednog broja 120 na listi.
Što ako ne budem primljen uz potporu ministarstva?
Ukoliko ne budete primljeni uz potporu možete studirati uz participiranje u troškovima. Vi ćete na taj način plaćati dio svojih troškova.
Iznos na godišnjoj razini je oko 7.000,00 kuna. Međutim ako se nalazite nekoliko mjesta ispod ljestvice studenata koji studiraju na račun ministarstva nemojte gubiti nadu jer uvijek netko odustane ili se prebaci na drugi fakultet – iako se to rijetko događa!
Što ako ne prođem prag?
U tom slučaju više sreće na drugom razredbenom roku. Drugi razredbeni rok održat će se ako PF ne upiše broj studenata koji je utvrđen Odlukom o upisu, a u zadnjih par godina uvijek ostane nekoliko slobodnih mjesta ali su sva mjesta redovitih studenata koji studiraju uz potporu ministarstva sigurno popunjena a i ne ostane mnogo mjesta za redovne studente koji participiraju u troškovima studiranja tako da ćete najvjerojatnije upasti kao vanredan student. Jedna od pozitivnih strana je što ćete dobiti gotovo identičan prijemni ispit kao na prvome razredbenome roku (ako ne i isti) tako da se ne morate misliti hoćete li upasti na pravo ili ne.
Koliko mi bodova treba da bih dobio stipendiju?
Ovisi o vrsti stipendije. Drzavne stipendije obično dobivaju 10% najboljih studenata na godini – što se pak mora onda gledati i s obzirom na ukupni broj stipendija koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa namijenilo za PFST, te se onda racionalno podijeliti na 4 godine) . Ukoliko ste zainteresirani za dobivanje stipendije pogledajte na
http://www.stipendije.hr , gotovo za svakoga će se naći neka stipendija.
Donose li sudjelovanja na raznim natjecanjima neke bodove pri upisu ?
Boduju se samo prva tri mjesta na državnim natjecanjima.
Koje dokumente trebam predati za upis, koliko moram platiti, koji je rok za predaju?
Evo sto web stranica PF-a kaže o tome:
OSOBNI DOKUMENTI I OBRASCI POTREBNI ZA UPIS 1.Svjedodžba završnog ispita i sve svjedodžbe srednje škole (u izvorniku) 2.Rodni list ili vjenčani ako je došlo do izmjena prezimena (u izvorniku) 3.Osobnu iskaznicu 4.Preslik domovnice 5.Dvije fotografije formata 4×6 6.Potvrdnicu o prebivalištu 7.Indeks 8.Dva upisna lista 9.Matièni list 10.Prijavni list ? odrezak o uplati iznosa od 300,00 kuna - uplaćuju svi pristupnici koji se upisuju na stručni ili na sveučilišni diplomski studij bez obzira na status u kojem se upisuju; Pristupnici koji se upisuju na sveučilišni diplomski studij, a nisu u prethodnom obrazovanju učili i položili LATINSKI JEZIK najmanje dvije godine - dužni su uplatiti iznos od 200,00 kuna s naznakom “za nastavu. latinskog”.
Sve navedene iznose morate uplatiti na sljedeći žiro-račun Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8, s naznakom svrhe uplate. Žiro račun broj: 2330003 – 1100030638
Upomoć, gdje izvaditi potvrdu o prebivalištu??
Potvrdu o prebivalištu vadite na MUP-ovim šalterima. Nemojte zaboraviti kupiti 20 kn taksenih maraka ,to je namet koji plaćate državi za vađenje isprava. Radno vrijeme nekulturnih i bahatih referenata na MUP-u je do 14 h i sačuvaj bože da se pojavite u 14:01.
Upao sam, postoji li šansa da ja i završim ovaj fakultet?
Naravno da postoji, sve ovisi o vašoj volji i vremenu koji ste spremni uložiti. Prolaznost je oko 20 % prema službenim statistikama.
Što je to referada, gdje se nalazi i zašto me svi tamo upućuju?
Referada je mjesto na prvom katu gdje ste predavali dokumente za prijemni ispit. U Referadi vadite sve potvrde koje su vam potrebne za dokazivanje svog studentskog statusa (Promet, odgoda vojske…) .Radno vrijeme referade za stranke je od 10-12 i nemojte pokušavati doći izvan radnog vremena jer ćete biti promptno izbačeni. Što je još važnije NEMOJTE SE SVAĐATI SA TETAMA U REFERADI JER VAM ONE MOGU ZAKOMPLICIRATI ŽIVOT MAKSIMALNO.
Utorkom referada radi i kroz popodne u vremenu od 17-19 h, pa možete pokušati i tada.
Tijekom prijava za velike ispitne rokove (pogotovo 6. mj.) redovi za referadu znaju biti poprilično dugi, stoga ne računajte doći točno u 10 h, preporučam (pogotovo ako se radi o važnijom i neodgodivoj stvari) doći čak i u 09:30 h.Bolonjci Bolonjci mogu prijaviti svoje ispite preko studomata tako da ne moraju čekati u redu za referadu. Međutim, ipak ćete biti u čestome kontaktu sa referadom. A ukoliko imate neku obavezu računajte na to da 500 drugih brucoša ima istu obavezu. Dakle kada vi budete imali nešto obaviti u referadi, većinu reda će činiti drugi studenti sa vaše godine tako da se isplati otići obaviti svoje poslove sa referadom onih dana kada manje brucoša dolazi na predavanja(to je u uglavnom dan kada prof. Malenica ima svoja predavanja iz sociologije ili kada nitko nema vježbe).Petkom je manja gužva ispred referade jer mnogi studenti produže vikend za jedan dan..
Moram popuniti potvrdu da studiram, kako to napraviti???
Jednostavno, kupit ćete dva uvjerenja u ekonomatu (UVIJEK sve ispunjavate dvostruko osim prijave ispita, jer jedan primjerak ide vama, a drugi referadi),popuniti sve navedene obrasce, predati u referadi i vratiti se za dva - tri dana. Ukoliko vam je hitno probajte zamoliti nekoga u referadi da vam odmah ovjeri potvrdu, ukoliko lijepo zamolite obično su Vam spremni pomoći.
Uvjerenja, potvrde i ostale stvari se kupuju u Ekonomatu PF… Ekonomat se nalazi na lijevoj strani prilikom ulaska na PF, nasuprot oglasnih ploča za prvu godinu.
Radno vrijeme ekonomata je jednako radnom vremenu referade (10-12 h) te je užasno skupo (u pogledu cijene tiskanica uvjerenja i prijavnica). Stoga preporučam da iste tiskanice nabavite u prodavaonici Narodnih novina u Ulici kralja Zvonimira (pokraj Koteksovog nebodera) za 4 puta nižu cijenu. Kupite određeni broj tiskanica, držite ih u indexu i uvijek ih imate pri ruci jer zna biti teško čekati otvaranje ekonomata pa čekati red za kupnju istih tiskanica, te ponovno čekati red u referadi.Alternativa je kupovina
prijavnica i uvjerenja kod popularnog dugopoljca
Što je to matični broj studenta i gdje ga mogu naći?
To je broj koji se nalazi na prvoj stranici indexa iznad Vaše slike. Preporučam da ga naučite napamet jer će vam uvijek trebati.
Što su to X-ice što sve mogu s njima, kad i kako ću dobiti svoju iksicu i što ako je izgubim?
X-ice vam omogućavaju da na trošak Ministarstva jeftinije jedete u studentskim menzama. Sa obzirom na status studenata postoje X-ice koje
mjesečno imaju na računu 400,00; 700,00; 1.100,00 kn. Svaka X-ica se može koristi u menzama na području cijele Hrvatske. Stanje na svojoj X-ici možete provjeriti na adresi cap.carnet.hr
Pravo na X-icu imaju samo redovni studenti upisani na teret ministarstva, iako je to nelegalno X-ice je moguće i kupiti na “crno”
Da bi ste dobili X-icu morate se otići prijaviti u Referadu, tamo će Vas slikati, upisati Vaše podatke i nakon 2-3 tjedna dobit ćete svoju
X-icu. Ukoliko je izgubite procedura se ponavlja samo sto ste ovaj put dužni platiti 50,00 kn za troškove izrade .
Kako ispuniti prijavnicu za ispit i uvjerenje o studiranju?
Primjere mozete naci ovdje (napominjem da su slike malo vece pa se strpite dok se ne loadaju)
Uvjerenje
Prijavnica
Šta je studomat i kako se koristi?
Studomat se nalazi na stranici:
http://www.isvu.hr/studomatna početku godine ćete u referadi dobiti 2 broja koja služe za prijavu na ovoj stranici. Studomat bi trebao imati više funkcija ali je vama za sada samo zanimljiva funkcija prijavljivanja ispita. Na studomatu se vodi evidencija kolegija koje ste upisali i jeste li ispit odslušali. Ukoliko ste neki kolegij odslušali vi možete prijaviti ispit iz njega. Prijave se moraju obaviti najmanje 7 dana prije ispita a odjave najmanje 3 dana prije ispita.
Gdje je menza na fakultetu?
Menza se nalazi u skloništu nasuprot knjižnice. U menzi pravnoga fakulteta nema ručka, ali topli sendivči su dobri. Ne može se mjeriti sa drugim menzama sveučilišta ali ukoliko dođe do trećeg svjetskog rata, tamo ste relativno sigurni.
Gdje su oglasne ploče i kakva je korist od čitanja onoga što tamo piše?
Na PF postoji vise oglasnih ploèa.Kako vas nitko nikada neće obavjestiti o ničemu na vašem fakultetu morat čete sve sami saznati i to putem oglasne ploče, razgovora sa drugim studentima ili našeg foruma index.php
Za vas je najbitnija oglasna ploča pokraj dvorane III jer se na njoj stavljaju liste sa datumom polaganja ispita, rasporedima konzultacija i slično.
Postoji još oglasna ploča Else, koja se nalazi pokraj dvorane broj I. Na samom ulazu na faks, pokraj web terminala se nalazi oglasna ploča na kojoj se obično nudi prodaja knjiga i slične stvari, pa je ne bi bilo loše pogledati.
Naravno postoji i ova nikad korištena oglasna ploča na
http://www.nasciturus.com/index.php?opt ... &Itemid=36 ,mozda ćete bas vi biti osoba sa prvim korisnim postom na njoj
Što je to uvodno predavanje i da li se isplati doći na njega?
Uvodno predavanje se održava u prvom tjednu 10. mjeseca. Na predavanju ćete upoznati Dekana, i sve profesore sa predmetne godine. Nakon uvodnog predavanja obično će Vas netko od profesora preplašiti pričom da ako odmah danas ne počnete sa učenjem, već ste pali prvu godinu no nemojte se dati preplašiti. Ovo je ujedno prvi i zadnjih put da ćete u takvom broju vidjeti ostale kolege brucoše. Čak i ako Vam se ne da doći na uvodno predavanje, dođite i provjerite da li postoji koji zgodan kolega/ kolegica. Osim uvodnog predavanja pametno je otići i na sva prva predavanja profesora jer se tada saznaje koja je obvezna literatura, kako izgledaju način rada I ispiti.
Kakva je situacija sa knjigama i nabavkom istih?
Vi ste na prvoj godini sretni jer nemate toliko knjiga koje bi trebali nabaviti .Nažalost knjige iz pravne tematike su vrlo skupe (nabava novih knjiga za drugu godinu bi dosla preko 2000 kuna),tako da vam savjetujem da knjige ili kupite od svojih kolega ili kopirate,iako je kopiranje nelegalno.Od knjiga sa prve godine uvijek će vam koristiti Rimsko pravo koje se nije mijenjalo zadnjih 1600 godina,pa bez bojazni mozete kupiti izdanje iz 1971 ili slicnih godina .I ako postoje različiti načini spremanja ispita sljedeća literature bi bila po našim procjenama prihvatljiva za spremanje ispita (kod podebljanih naslova se radi o literature koja je po našemu mišljenju dovoljna ali nije nužno prihvaćena od strane profesora dakle ukoliko želite biti 100% sigurni morat čete učiti po literature koju vam ponudi profesor):
*Ovo sam stavio bio u tablicu pa cu ti nju posebno poslat kad bude*
Predmet Teorija države i prava Rimsko pravo sociologija Hrvatska pravna povijest Opća pravna povijest Politička ekonomija
Obvezna literatura N. Visković
Teorija države i prava Mirela Šarac
Zdravko Lučić
Rimsko privatno pravo Skripta sa nasciturusa + Z. Malenica
Ogledi o hrvatkome društvu Skripta po pitanjima, napisao
Teo Miletić Skripta od prof. dr. Ž. Bartulović
Bilješke sa predavanja tekuće akademske godine
Dodatna literatura Najbolje izabrati po dogovoru sa profesorom Mirela Šarac
Rimski građanski postupak / / / /
Gdje je najjeftnije kopiranje ?
U gradu ima xy kopirnica koja su jeftine.Najskuplja i najgora kopirnica je ona koju studenti najvise koriste jer ima najveci izbor skripti,a to je ona koja se nalazi odmah preko puta faksa. Ukoliko otiđete u tu kopirnicu dobro se prije informirajte što vam je točno potrebno od literature jer će vam tamo pokušat prodat svašta. Što je to kolegij?
Kolegij je naziv za jednu znanstvenu cjelinu, ustvari jedan kolegij predstavlja jedan ispit.
Koliko Kolegija ima na prvoj godini?
OPĆA PRAVNA POVIJEST
RIMSKO PRAVO
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
TEORIJA PRAVA I DRŽAVE
Izvannastavne aktivnosti
POLITIČKA EKONOMIJA
SOCIOLOGIJA
HRVATSKA PRAVNA POVIJEST
Što znači da je kolegij jednosemestralan?
To znači da nakon što odslušate taj ispit u jednom semestru imate pravo polagati odslušani ispit. Jednosemestralni ispiti su Opća pravna povijest, i Hrvatska (nacionalna) pravna povijest.
Što su to semestri ?
Svaka akademska godina ima dva semestra. Na kraju svakog semestra se najčešće dijele potpisi. Postoji jesenski semestar koji traje od početka listopada pa do početka ispitnog roka u veljači, i proljetni koji traje najčešće od ožujka pa do početka ispitnog roka u lipnju.
Što su “Katedre” na faksu i koliko ih ima?
Katedre su organizacijske jedinice koje imaju u sebi vise srodnih kolegija. Za vas kao brucoše su značajne ove katedre.
Katedra za pravnu povijest
Katedra za rimsko pravo
Katedra za teoriju prava i države
Katedra za sociologiju
Katedra za ekonomske i financijske znanosti
Isplati li se ići na predavanja?
Isplativost dolaska na ispite je relativna. Ovisi o više faktora, prije svega o predmetu, predavaču , vašim ambicijama i cilju kojeg želite postići dolaskom.
Ukoliko želite doći na predavanja da vas se vidi i zapamti, preporučam dolaske na pravnu povijest i sociologiju. Na tim predmetima nećete čuti puno korisnoga ali ako lijepo sjedite u prvoj klupi i slušate, to vam se vrlo lako može pozitivno odrazit na ispitu. Prof. Radić nije nešto zanimljiv ali sam ja njegova predavanja uglavnom slušao jer se on ipak trudio oko njih, a i naučilo bi se nešto dok ga se sluša. Za razliku od njega, prof. Vilmu nisam slušao jer je gotovo doslovno prepričavala skriptu bez dodatnih objašnjenja te su mi njezina predavanja bila više-manje gubitak vremena. Prof. Malenica je poseban slučaj, jako je korektan prema studentima ali je uživljen u svoj predmet i ukoliko ne dijelite njegove stavove i razmišljanja ići će vam njegova predavanja brzo na živce. Sva sreća pa se bez problema cijela sociologija može naučit bez ijednog dolaska na predavanja. Političku ekonomiju će svatko dobiti 2 ukoliko nauči jednu jedinu definiciju tako da ne vjerujem da će netko imati volje ići na predavanja, i ako su sasvim sigurno najzabavnija na prvoj godini, čut ćete puno toga o sexu,drogi,ekonomiji i par puta ćete se jako dobro nasmijati. Od ove akademske godine Nikola Visković, više ne predaje, dakle ostaju samo 2 profesora koja će držati predavanja iz teorije države i prava. Prvi je Zoran Pokrovac, profesor koji je po meni relativno zanimljiv, ali priča često o svemu živome tako da se zna poprilično udaljiti od teme. Drugi profesor je Žaklina Harašić. Profesorica je totalno nezainteresirana, govori nerazumljivo i predavanju joj se svode na to da 45 minuta čita ono što piše u knjizi. Što se rimskoga prava tiče, vjerujem da su predavanja korisna. I ako nije poznato koja će ih profesorica držati ove godine, svakako ćete čuti nekoliko caka što će vam znatno olakšati polaganje samoga ispita. Predavanja iz rimskoga prava su relativno naporna ali svakako korisna pa se valja natjerat i odslušat ih.
A što je sa seminarima?
Seminari su OBVEZNI. Ukoliko izostanete vise od 30 % satova u semestru imat ćete problema u dobivanju potpisa iz tog predmeta.
Seminari se obično prijavljuju već sredinom 11. mj. u referadi. Jednostavno odete u referadu i odaberete dva kolegija s godine koja ćete slušati dodatno (putem seminara ili vježbi). Pravilo je da oni koji su viši na rang listi za upis prvi biraju seminare.
Iako ste obvezni izabrati samo 2 kolegija za seminare, Vi uvijek možete izabrati 2 putem referade (nazovimo ih glavnima) i još dva primjerice, i to tako što ćete otići kod profesora reći da ste izabrali xy dva i da želite slušati i još njegov predmet. Ovo uglavnom nije problem, dapače, obično biste ostavili pozitivnu sliku kod profesora (pogotovo mr. sc. Malenice).
Međutim, izabiranje više seminarskih predmeta ima i za posljedicu više rada. Naravno, pogotovo ako izaberete predmete gdje pišete seminarski rad (Teorija i Socilogija). Uz sve to, imate i manje vremena za učenje (i kave), a obvezni ste dolaziti na seminare – stoga pametno prije nego što odlučite.
Koji seminarski predmet izabrat?
Najpametnije je izabrati političku ekonomiju jer se na vrlo jednostavan način može dobiti visoka ocjena preko semimara bez učenja ili odgovaranja. Uz to se, za razliku od drugih predmeta, ne treba dolaziti na seminare ili izvršiti neku drugu obavezu da bi se dobio potpis. Uz političku ekonomiju bi bilo dobro uzeti jedan teži predmet jer se tako može riješiti veliki dio posla preko kolokvija. Pametno bi bilo uzeti rimsko pravo ili teoriju prava i države za drugi predmet.Osobno bi dao prednost rimskome pravu jer ćete imati više koristi od onoga što čujete na seminarima. Sociologiju se može u dogovoru sa profesorom uzeti kao treći predmet. Povijesti se ne isplati dodatno uzimati kao seminar jer ćete kao neseminaristi imati identična prava kao i seminaristi u pogledu na kolokvije i predrokove. Kombinaciju rimskog prava i teorije, i eventualno još sociologije kao trećeg predmeta mogu preporučiti samo mazohistima. Kao student prve godine još ne možete procijeniti svoje sposobnosti ili težinu pojedinih ispita, zato si postavljajte radije dostižne ciljeve.Akademske godine 2007./08 je svega troje studenata uspjelo kolokvirati i rim i teoriju kamoli još 3. predmet. Ako vi mislite da spadate u tih 0.5% studenata onda to slobodno pokušajte, a inače olakšajte sebi i kolegama život i kombinirajte lakši seminar sa težim.
Čemu služe potpisi?
Potpisima profesor potvrđuje da ste izvršili svoje obveze i da možete pristupiti polaganju ispita. Uglavnom svi profesori daju potpise bez problema ali ukoliko ne dobijete sve potpise , situacija se komplicira jer ne možete potvrditi godinu i izaći na polaganje ispita u 6. mjesecu. Ako vam neki profesor uskrati potpis važno vam je da brzo reagirate na to. Kao prvo napišite žalbu dekanu, to uglavnom upali pa dobijete svoj potpis. Međutim, morate i računati na to da bi mogli ipak ostat bez potpisa. Obično se indeks mora ovjeriti do određenog datuma u 6. mjesecu (ove godine je bio 21.6.) . Ispite koje ste do tada položili će vam se priznati, poslije tog datuma nećete moć polagat ispite. Dakle, ako vam fali neki potpis, stisnite što više ispita do zadnjeg dana kada se ovjeravaju indeksi.
Što su to kolokviji i isplati li se izlaziti na to?
Kolokviji su neka vrsta pismenih/usmenih provjera znanja koji omogućuju studentu određene povlastice. Ako položite oba kolokvija iz nekog predmeta, oslobađate se ispita. Ako položite samo jedan kolokvij uglavnom ste oslobođeni tog dijela gradiva na ispitu. Kolokviji su dakle korisni, i kad ste u mogućnosti probajte riješiti ispit preko njih.
Ovo zapamtite do kraja Vašeg studiranja.
Moram li zaista dolaziti na tjelesni?
Da, osim ako ste pribavili potvrdu liječnika o tome da ste nesposobni za izvođenje tjelesnog ili ste član nekog kluba (i imate potvrdu ).
Ako ste nesposobni za tjelesni morat ćete na kraju godinu napisati referat i na temelju toga ćete dobiti potpis.
Zapravo, na kraju svakog semestra (u kojem niste odradili nastavu). pišete seminarski rad (više je to referat) o sportu koji Vam zada profesorica.
Oslobođenje od nastave u pravilu ne oslobađa od penjanja na Mosor.
Morate se posebno dogovoriti s profesoricom, i naravno u obzir će se uzeti «povrede i nesposobnosti»… pa ne ćete ići na Mosor, ako imate ozljedu koljena i sl. …
Dobra strana tjelesnog je ta što traje «samo» dvije godine, pa ćete uspjeti izdržati to (ukoliko se toliko dugo zadržite na PFST). Naravno, nije tjelesni problem u smislu rada, već čisto u smislu trošenja dragocjenog vremena i dolaska!
Mosor? Kakav Mosor?? JA se ne želim penjati do gore.
Tough luck rekli bi Englezi. Jedanput godišnje studenti prve i druge godine se moraju u sklopu tjelesnog popeti na Mosor. Jedan Mosor vam vrijedi 6 pluseva iz dvorane, a poznato je da prof. Melis voli zezati ljude koji ne odrade turu po Mosoru .
Nekoć se išlo i na Kozjak, ali zadnjih godina se odustalo od toga, stoga molite Boga da se i to ne uvede, jer ćete se morati penjati dva puta.
Ima li na ovom faksu blagdana, odmora ili nečeg sličnog?
Naravno da ima. Na našem fakultetu se možemo pohvaliti činjenicom da najmanje radimo od svih fakulteta u splitu.Na oglasnoj ploči se nalazi raspored neradnih dana. Također za vrijeme ispitnog roka nema predavanja.
Koliko ispitnih rokova postoji?
Postoji vise ispitnih rokova, ali za vas brucoše koji su redovni studenti relevantna su samo 3 velika ispitna roka, jedan u veljači i lipnju, i jedan u rujnu. Razlika između velikih i malih rokova je u tome sto u velikom roku možete dva puta polagati jedan ispit, jedini je uvjet da od prvog do drugog polaganja prođe najmanje 15 dana.
Koliko puta imam pravo izaći na određeni ispit?
U toku jedne akademske godine imate pravo izaći 3 puta na jedan ispit. Nakon 3 pada sljedeći polaganje se vrši pred komisijom.
Ukoliko padnete i na komisijskom ispitu nužno morate čekati 6 mj. prije sljedećeg ponovnog izlaska na ispit – u tom slučaju u pravilu ponavljate godinu!
Što je to komisija?
Nakon 3 pada vi odgovarate pred povjerenstvom koje se sastoji od 3 profesora, od kojih je jedan predmetni profesor, a ostala dva su promatrači. Ako uspijete položiti ispit na komisiji super, ako nažalost ne uspijete morat ćete upisati opet taj predmet u idućoj akademskoj godini.
Iz kojih predmeta se može lako dospjeti na komisiju?
Najviše komisija na prvoj godini je iz Teorije prava i države. Sa vremena na vrijeme netko uspije i iz rimskog prava dospjeti na komisiju. Profesori vam uglavnom ne upisuju 3. pad na predmetima 1. godine jer im je dolaženje na komisije samo dodatni posao kojeg oni nastoje izbjeći.
Kako se polažu ispiti ? Moram li proći pismeni da bih išao na usmeni? Što ako sam kolokvirao ispit?
Ispiti se očito polažu na način da svojim znanjem uspijete uvjeriti profesora da ste zaslužili prolaz
Na pravu je oko 80 % ispita usmeno, dok je ostatak kombiniran, tj. pismeno + usmeno. Iako profesori ne bi smjeli uvjetovati prolazak na usmeni dio ispita pismenim, praksa je nešto drugačija. NA prvoj godini PF jedini pismeni ispit kojeg ćete sigurno imati je Teorija Prava i Države kod profesora Pokrovca. Način ispitivanja iz sociologije ovisi o broju studenata koji su došli na ispit. Manji broj studenata će odmah usmeno ispitati ali nemojte na to računati jer uglavnom ipak bude prvo pismeni pa onda usmeni.
Što ako nisam spreman za ispit a prijavio sam ga?
Ništa.Ako ste prijavili ispit preko studomata možte ga do 3 dana prije ispita odjavit ili odgodit za drugi dan.
*Jeli ovo jos stoji?*
Ako ste se prijavili preko prijavnice onda se nećete pojaviti taj dan na ispitu, i Vaša prijavnica će biti iskidana. Na prvoj godini su profesori relativno fleksibilni sa odgađanjem ispita, iznimka su Teorija prava i države, Sociologija. Ukoliko baš želite biti fini, otići ćete par dana prije do referade i odjaviti ispit. Međutim, ovo je VRLO VAŽNO! Ako prijavite ispit za prvi dio roka, a potom ga odjavite, ili se ne pojavite na ispitu a profesor Vam nije dopusti odgodu, NEĆETE MOĆI prijaviti ispit za drugi dio roka u referadi. Ovo još jedanput napominjem jer je puno ljudi pogriješilo na ovoj sitnici.
Koji ispiti su najteži na prvoj godini?
Ovo je vrlo subjektivno pitanje. Težina ispita ovisi o sposobnostima i preferencijama studenata. Tako će student kojega povijest baš i ne zanima imati veći predmet sa ovim ispitom nego, recimo sa sociologijom. Isto tako nekim studentima više leži učenje na pamet nego logično zaključivanje pa će im biti lakša teorija nego rimsko pravo. Jedini objektivni indikator je prosječna prolaznost po ispitu. A ona po našoj slobodnoj procjeni izgleda otprilike ovako:
*opet tablica*
Predmet Prolaznost po ispitu
Teorija države i prava 7-8%
Rimsko pravo 15-20%
Sociologija 30%
Povijest 75%
Politička ekonomija 98%
Napomena: za ispite kao Teoriju i Rimsko pravo studenti mnogo više uče nego za povijesti ili sociologiju tako da se ove brojke ne mogu uzeti kao stvarni odnos težine pojedinog ispita.Kako mogu znati tko ispituje Rimsko Pravo?
Postoji neko nepisano pravilo po kojem ispite koji započinju u 9 sati ispituje prof. Staničić,a u 10 sati je profesorica Šarac. Najjednostavniji način je otiči i pitati profesoricu u koje želite odgovarati kojeg dana ispituje.
A koji je ispit najteži na fakultetu?
Na pravu postoji jedan THE ISPIT koji se smatra najtežim .Osobe koje ga polažu se mogu primijetiti po tome sto u mračnim kutovima čitaonice govore mantre o etažiranju i zemljišno knjižnom pravu. No nakon sto ga položite imate se pravo hvaliti kako ste položili GP I kod profesora Kačera.Međutim zadnjih godina Kazneno Pravo je došlo uz bok sa G1. KPP nećemo spominjati u ovom kontekstu jer kada (i ako) dođete do KPP već ćete biti iskusni studenti i moći ćete sami najbolje procjeniti.
Da li je bolje prvo polagati lakše ili teže ispite?
Opet izrazito subjektivna stvar. Ja bih rekao ni jedno. Najvažnije je da položite dovoljno ispita da biste mogli dati uvjet za sljedeću godinu. Ukoliko pametno rasporedite vrijeme te preko kolokvija položite neke ispite, možete relativno bezbolno riješiti prvu godinu. Tajna uspješnog rješavanja prve godine leži u tome da što više toga riješite do 5. mjeseca preko kolokvija i predrokova.Onda će vam ostati dovoljno vremena kroz 6. mjeseca a i cijeli rok u 9. mjesec za svaki slučaj.
Koliko ispita moram dati za uvjet?
Postoji vam nekoliko kategorija:
Studenti koji postignu 60 ECTS bodova na prvoj godini
Ovi studenti mogu upisati 60 bodova sa 2. godine i ukoliko to žele još 15 bodova sa 3. godine.
Studenti koji postignu 50-59 ECTS bodova na prvoj godini
Ovi studenti mogu uredno upisati 60 bodova sa druge godine ali će preostale ispite sa 1. godine morat riješit da bi smili izaći na kolokvije ili ispite sa 2. godine
Studenti koji postignu 0-49 ECTS bodova na prvoj godini
Ovi studenti upisuju toliko bodova koliko su položili. Dakle, ako su položili 40 bodova sa 1. godine imat će pravo upisati 40 bodova sa 2. godine + 20 bodova koje sa prve godine nisu položili. Za njih važi isto pravilo da ne mogu izaći na ispite sa više godine dok ne polože sve sa niže.
Što je to parcijala?
Parcijala je diplomatski naziv (obično se upotrebljava pri razgovoru s roditeljima) za pad godine. Radi se o tome, da ako ne date uvjet (50 bodova), padate godinu, ali da ne bi cijelu godinu besposličarili nakon sto položite preostale ispite sa niže godine, dobre duše na faksu dopuštaju da upišete toliko ECTS bodova sa više godine koliko ste ih položili (da ne bi došli u situaciju da tijekom cijele godine možete dati samo preostala dva ili tri ispita). Tako, kada iduće godine redovno upišete višu godinu, već ćete imati položeno nekoliko predmeta.
Dobra strana parcijale je ta ukoliko očistite izostatke možete početi polagati upisane kolegije… a one koje ne uspije položiti možete početi polagati odmah nakon upisa (u ispitnom roku, naravno) sljedeće akademske godine (koju Vi ponavljate).
Loša strana parcijale ja ta što se možete umisliti kako ste na višoj godini, zaboraviti na izostatke i slušati ispite koje ste upisali – u tom slučaju parcijala gotovo znači ništa!
Do kada traje akademska godina?
Akademska godina traje do 30.09., nakon toga slijede upisi u višu godinu ako ste zadovoljili sve uvjete.
Što je to dekanski rok?
Dekanski rok je rok koji bi trebao biti početkom 10-og mjeseca, nemojte se zanositi tom pričom koja je vrlo popularna među brucošima.
U zadnjih 5 godina nije nikad bilo dekanskog roka, stoga se potrudite odraditi sve svoje obveze u redovnim rokovima.
JA nikad neću dati ovu prvu godinu !
Naravno da hoćete, ako su to uspjele i tisuće studenata prije Vas, uspjet ćete i Vi. Za Vašu utjehu najgora su prva i druga godina, jer se tu radi najveća selekcija. Samo naprijed i učite.
Postoje li ikakve udruge koje pomažu studentima?
Naravno, postoje ELSA i Studentski zbor
ELSA ( European Law Students’ Association ) organizira razne simulacije parlamenta, debate i ine aktivnosti.
Studentski zbor - sastoji se od studenata koji su izabrani na izborima i koji predstavljaju studentsko tijelo pred Vijećem fakulteta. Biraju se na vrijeme od dvije godine, a idući izbori bi trebali biti provedeni u studenom ove godine.
Postoji li još kakav izvor korisnih informacija?
Službena stranica fakulteta na
http://www.pravst.hr i neslužbeni portal i forum studenta PF-a.
Na adresi
http://www.nasciturus.com se nalazi portal sa ispitnim pitanjima, skriptama za učenje, dok se na
http://www.nasciturus.com/forum nalazi forum na kojem studenti diskutiraju o važnim i nevažnim stvarima
Autori ovaj tekst objavljuje in bona fides, i nije odgovoran za moguću štetu nastalu uslijed krivih zaključaka izvedenih iz ovog teksta.
Sve relevantne činjenice bi trebale biti tocne, ukoliko nađete neku pogrešku molim da je javite kako bismo je mogli ispraviti.
By
Insomniac ,Aemilius Papinianus & Nekistudent
Split, svibanj 2008
Prijava
Molimo Vas da se registrirate da biste imali pristup svim dijelovima foruma.
Registracija
Ukoliko ste korisnik Facebooka,automatska registracija Ovdje
sva sreća da sam unaprijed otišao po papire u zagreb jer se ne bi mogao upisat u pon! 
