Nakon cjelodnevne rasprave Sabor je 16.06 donio četvrte izmjene Ustava od 1990. godine. Ustavne promjene usvojene su sa 133 glasa za, četiri protiv te jednim suzdržanim Ratkom Gajicom iz SDSS-a. Izmjene Ustava nisu podržali HSP-ovac Daniel Srb, HDSSB-ovac Boro Grubišić nezavisni Ivica Pančić te zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina usvojen je sa 129 glasova za, četiri suzdržana i tri protiv. Ustavne promjene pripremane su mjesecima, no u jednom trenutku činilo se da bi moglo doći do obrata i to zbog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

SDP se usprotivio predloženoj odredbi prema kojoj se na dijelu područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije formira Zajedničko vijeće općina sa svojstvom pravne osobe, a pravno uporište za to bio je Erdutski sporazum iz 1995. i vladino Pismo namjere iz 1997. godine.

Izvan okvira

Josip Leko iz SDP-a izjavio je da se tim prijedlogom izašlo izvan dogovorenog okvira o reguliranju dodatnog prava glasa te da se predloženim rješenjem zaštita nacionalnih manjina uređuje na teritorijalnom principu.

Na tu je odredbu upozorio HNS i predložio amandman kojim bi se predložena odredba o Zajedničkom vijeću općina brisala. Vesna Pusić navela je da je Zajedničko vijeće općina bilo privremeno rješenje za okončanje sukoba.

Usvajanjem prijedloga Vlade o tom vijeću promijenila bi se arhitektura države, upozorila je Pusić, a SDP je svoju podršku Ustavnom zakonu uvjetovao prihvaćanjem amandmana HNS-a.

Na sastanak Kluba HDZ-a došla je i premijerka Jadranka Kosor i odlučeno je da se predloženi amandman HNS-a usvoji.

Na Lekinu najavu da SDP neće podržati zakon ne usvoji li se amandman reagirao je bio Milorad Pupovac kazavši da vidi da je i ono što je malo – previše, te da nije bio problem priznati Kosovo.

Dodatno pravo glasa

Prema njegovu tumačenju Erdutski sporazum ima trajnu snagu. Prema novom Ustavnom zakonu pripadnici nacionalnih manjina koje imaju 1,5 posto udjela u stanovništvu imali bi dodatno pravo glasa pa bi mogli glasovati i kao građani, ali i za svog manjinskog predstavnika, dok se predstavnicima srpske nacionalne manjine jamče tri zastupnička mjesta u Saboru.

Sabor je obvezao Vladu da do 30. srpnja riješi pitanje statusa i financiranja Zajedničkog vijeća općina.

U raspravi o ustavnim promjenama najviše su polemike izazvali u utorak u proceduru upućeni amandmani Vlade, posebno onaj kojim se odustaje od prijedloga da predsjednik Vrhovnog suda jednom godišnje izvještava Sabor, a da se o njegovu izvješću ne glasuje.

Svi amandmani Vlade su usvojeni, a nisu prihvaćeni amandmani SDP-a i Dragutina Lesara koji su se odnosili na smanjenje potrebnog broja potpisa birača za raspisivanje referenduma sa sadašnjih deset na pet posto.

Najvažnije izmjene:

- U Izvorišnim osnovama navedeni i Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci

- Regulirani saveznički odnosi (NATO) i procedura ulaska strane vojske na hrvatski teritorij

- Hrvatski državljanin može biti izručen

- Kaznena djela ratnog profiterstva i kaznena djela iz pretvorbe i privatizacije ne zastarijevaju

- Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore

- O uspjehu referenduma odlučuje većina birača koji su pristupili referendumu

- Sabor o proračunu odlučuje većinom glasova svih zastupnika

- Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata

- Ukinuto je ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu.

- Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici

- O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države

ZaMirZINE