Izglasan novi ustav

Nakon cjelodnevne rasprave Sabor je 16.06 donio četvrte izmjene Ustava od 1990. godine. Ustavne promjene usvojene su sa 133 glasa za, četiri protiv te jednim suzdržanim Ratkom Gajicom iz SDSS-a. Izmjene Ustava nisu podržali HSP-ovac Daniel Srb, HDSSB-ovac Boro Grubišić nezavisni Ivica Pančić te zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina usvojen je sa 129 glasova za, četiri suzdržana i tri protiv. Ustavne promjene pripremane su mjesecima, no u jednom trenutku činilo se da bi moglo doći do obrata i to zbog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

SDP se usprotivio predloženoj odredbi prema kojoj se na dijelu područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije formira Zajedničko vijeće općina sa svojstvom pravne osobe, a pravno uporište za to bio je Erdutski sporazum iz 1995. i vladino Pismo namjere iz 1997. godine.

Izvan okvira

Josip Leko iz SDP-a izjavio je da se tim prijedlogom izašlo izvan dogovorenog okvira o reguliranju dodatnog prava glasa te da se predloženim rješenjem zaštita nacionalnih manjina uređuje na teritorijalnom principu.

Na tu je odredbu upozorio HNS i predložio amandman kojim bi se predložena odredba o Zajedničkom vijeću općina brisala. Vesna Pusić navela je da je Zajedničko vijeće općina bilo privremeno rješenje za okončanje sukoba.

Usvajanjem prijedloga Vlade o tom vijeću promijenila bi se arhitektura države, upozorila je Pusić, a SDP je svoju podršku Ustavnom zakonu uvjetovao prihvaćanjem amandmana HNS-a.

Na sastanak Kluba HDZ-a došla je i premijerka Jadranka Kosor i odlučeno je da se predloženi amandman HNS-a usvoji.

Na Lekinu najavu da SDP neće podržati zakon ne usvoji li se amandman reagirao je bio Milorad Pupovac kazavši da vidi da je i ono što je malo – previše, te da nije bio problem priznati Kosovo.

Dodatno pravo glasa

Prema njegovu tumačenju Erdutski sporazum ima trajnu snagu. Prema novom Ustavnom zakonu pripadnici nacionalnih manjina koje imaju 1,5 posto udjela u stanovništvu imali bi dodatno pravo glasa pa bi mogli glasovati i kao građani, ali i za svog manjinskog predstavnika, dok se predstavnicima srpske nacionalne manjine jamče tri zastupnička mjesta u Saboru.

Sabor je obvezao Vladu da do 30. srpnja riješi pitanje statusa i financiranja Zajedničkog vijeća općina.

U raspravi o ustavnim promjenama najviše su polemike izazvali u utorak u proceduru upućeni amandmani Vlade, posebno onaj kojim se odustaje od prijedloga da predsjednik Vrhovnog suda jednom godišnje izvještava Sabor, a da se o njegovu izvješću ne glasuje.

Svi amandmani Vlade su usvojeni, a nisu prihvaćeni amandmani SDP-a i Dragutina Lesara koji su se odnosili na smanjenje potrebnog broja potpisa birača za raspisivanje referenduma sa sadašnjih deset na pet posto.

Najvažnije izmjene:

- U Izvorišnim osnovama navedeni i Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci

- Regulirani saveznički odnosi (NATO) i procedura ulaska strane vojske na hrvatski teritorij

- Hrvatski državljanin može biti izručen

- Kaznena djela ratnog profiterstva i kaznena djela iz pretvorbe i privatizacije ne zastarijevaju

- Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore

- O uspjehu referenduma odlučuje većina birača koji su pristupili referendumu

- Sabor o proračunu odlučuje većinom glasova svih zastupnika

- Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata

- Ukinuto je ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu.

- Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici

- O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države

 

ZaMirZINE